Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Kvant

Indeks Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je određeni najmanji iznos neke veličine za koji se, prema kvantnoj teoriji, ta mjerna veličina može promijeniti.

37 odnosi: Albert Einstein, Atom, Atomska jezgra, Balmerova serija, Električni naboj, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elementarna čestica, Energija, Fizikalne konstante, Fotoelektrični učinak, Foton, Frekvencija, Harmonijsko titranje, Jakost zračenja, Kulon, Kvant (časopis), Kvantna teorija, Kvark, Latinski jezik, Max Planck, Metar, Mjerna veličina, Molekula, Niels Bohr, Oscilator, Planckova konstanta, Proton, Radijacija, Robert Andrews Millikan, Svjetlost, Temperatura, Toplinsko zračenje, Ultraljubičasta katastrofa, Valna duljina, Vodikove spektralne linije, Zračenje crnog tijela.

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein(Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Kvant i Albert Einstein · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Kvant i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Atomska jezgra izgrađena je od protona i neutrona.

Novi!!: Kvant i Atomska jezgra · Vidi više »

Balmerova serija

Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.

Novi!!: Kvant i Balmerova serija · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Kvant i Električni naboj · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove kraćih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Kvant i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Kvant i Elektron · Vidi više »

Elementarna čestica

Elementarne ili temeljne čestice su u fizici čestice koje nemaju unutarnju strukturu, tj.

Novi!!: Kvant i Elementarna čestica · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Kvant i Energija · Vidi više »

Fizikalne konstante

Fizikalna konstanta, nepromjenljivica ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom.

Novi!!: Kvant i Fizikalne konstante · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Prikaz fotoelektričnog učinka. Fotomultiplikator. Ovisnost kinetičke energije elektrona ''Ek'' o frekvenciji upadne svjetlosti ''f''. ultraljubičaste zrake. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt je fizikalna pojava kod koje djelovanjem elektromagnetnog zračenja dovoljno kratke valne duljine (na primjer u vidljivom ili ultraljubičastom području spektra) dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala (obično kovine).

Novi!!: Kvant i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Foton

Foton je elementarna čestica cjelobrojnog spina, kvant elektromagnetskog zračenja, koji se u vakuumu giba brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži energiju Energija fotona može se prikazati i u drugom obliku, koji je matematički korektan a čini se da daje uvid u prirodu fotona i Planckove konstante: Planckova konstanta mogla bi biti energija fotona koji ima periodu od T.

Novi!!: Kvant i Foton · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Kvant i Frekvencija · Vidi više »

Harmonijsko titranje

Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.

Novi!!: Kvant i Harmonijsko titranje · Vidi više »

Jakost zračenja

Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.

Novi!!: Kvant i Jakost zračenja · Vidi više »

Kulon

Kulon (engl. coulomb, znak: C) je izvedena jedinica SI sustava za električni naboj.

Novi!!: Kvant i Kulon · Vidi više »

Kvant (časopis)

Kvant, poznati ruski fizičko-matematički časopis za učenike i studente.

Novi!!: Kvant i Kvant (časopis) · Vidi više »

Kvantna teorija

U kvantnoj mehanici i termodinamici, kvantna teorija je teorija koju je osnovao Max Planck kako bi objasnio zračenje crnog tijela.

Novi!!: Kvant i Kvantna teorija · Vidi više »

Kvark

Kvarkovi su subatomske čestice i jedna od dviju temeljnih građevnih struktura materije u Standardnom modelu (drugu temeljnu strukturu čine leptoni).

Novi!!: Kvant i Kvark · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Kvant i Latinski jezik · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo sa c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Kvant i Max Planck · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Kvant i Metar · Vidi više »

Mjerna veličina

platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.

Novi!!: Kvant i Mjerna veličina · Vidi više »

Molekula

vode, molekulske formule H2O Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i sama tvar a građena je od dvaju ili više atoma povezanih zajedničkim elektronima u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Kvant i Molekula · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. - Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Kvant i Niels Bohr · Vidi više »

Oscilator

Izraz oscilator (njem. Oszillator, fran. oscillateur, prema lat. oscillare: njihati se) je višeznačan.

Novi!!: Kvant i Oscilator · Vidi više »

Planckova konstanta

Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.

Novi!!: Kvant i Planckova konstanta · Vidi više »

Proton

Proton je subatomska, nukleonska pozitivna čestica, mase od 938,27 MeV, naboja +1,6022·10−19 kulona.

Novi!!: Kvant i Proton · Vidi više »

Radijacija

* radioaktivnost ili ionizirajuće zračenje.

Novi!!: Kvant i Radijacija · Vidi više »

Robert Andrews Millikan

'''Robert Andrews Millikan''' Robert Andrews Millikan (Morrison, 22. ožujka 1868. - San Marino, 19. prosinca 1953.), američki fizičar Prvi je izračunao vrijednost elementarnog kvanta elektriciteta i time pokazao da on nije neka statistička srednja vrijednost, nego stvarna fizička konstanta, a za to je 1923.

Novi!!: Kvant i Robert Andrews Millikan · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Kvant i Svjetlost · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Kvant i Temperatura · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Kvant i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Ultraljubičasta katastrofa

Ultraljubičasta katastrofa ili Rayleigh-Jeansova katastrofa je pojam iz klasične fizike.

Novi!!: Kvant i Ultraljubičasta katastrofa · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Kvant i Valna duljina · Vidi više »

Vodikove spektralne linije

Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Vodikove spektralne linije dijele emisioni spektar atoma vodika u spektralne serije, čije se valne duljine mogu izračunati iz Rydbergove formule.

Novi!!: Kvant i Vodikove spektralne linije · Vidi više »

Zračenje crnog tijela

valne duljine. potenciji apsolutne temperature. To je Stefan-Boltzmannov zakon. °C. Zračenje crnog tijela (eng. black-body radiation; također potpuno zračenje, temperaturno zračenje) je toplinsko elektromagnetsko zračenje neprozirnog, nereflektirajučeg, idealiziranog crnog tijela u termodinamičkoj ravnoteži sa okolinom.

Novi!!: Kvant i Zračenje crnog tijela · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kvant energije.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »