Brže od pregledniku!
69 odnosi: Češka, Ban, Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija), Budimpešta, David Starčević, Drava tvornica žigica, Eugen Kumičić, Franjo Josip I., Hermann Ramberg, Hrvati, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski sabor, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Hrvatsko-ugarska nagodba, István Tisza, Jadransko more, Jura (Mađarska), Karpati, Kraljevina Ugarska, Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine, Ladislav Pejačević, Mađarizacija, Mađaroni, Mađarska, Mađarski jezik, Mirjana Gross, Narodna stranka, Osijek, Prosvjed, Prvi svjetski rat, Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Srbi, Stol sedmorice, Sveučilište u Zagrebu, Teodor Pejačević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Velika Mađarska, Zagreb, Zaprešić, 14. listopada, 16. veljače, 17. siječnja, 1849., 1867., 1873., 1875., 1881., 1883., 1884., ..., 1885., 1886., 1887., 1888., 1893., 1894., 1895., 1903., 1910., 1912., 1918., 22. travnja, 23. lipnja, 23. svibnja, 27. lipnja, 3. studenoga, 4. prosinca, 5. listopada, 5. siječnja. Proširite indeks (19 više) »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Češka · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Ban · Vidi više »
Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)
Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Budimpešta · Vidi više »
David Starčević
Dr.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i David Starčević · Vidi više »
Drava tvornica žigica
Drava tvornica žigica je bilo hrvatsko poduzeće sa sjedištem u Osijeku, Reisnerova 117.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Drava tvornica žigica · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Eugen Kumičić · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Franjo Josip I. · Vidi više »
Hermann Ramberg
Hermann von Ramberg (Beč, 24. studenoga 1820. – Graz, 26. prosinca 1899.) bio je austro-ugarski konjički general i kraljevski povjerenik s ovlastima bana Kraljevine Hrvatske i Slavonije tijekom 1883.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Hermann Ramberg · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
István Tisza
István Tisza Grof István Tisza od Borosjenőa i Szegeda (Pešta, 22. travnja 1861. – Budimpešta, 31. listopada 1918.), ugarski političar, ministar-predsjednik Ugarske vlade od 1903. do 1905. godine, te od 1913. do 1917. godine.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i István Tisza · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Jadransko more · Vidi više »
Jura (Mađarska)
Đer, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Jura (Mađarska) · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Karpati · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine
Krvavi izbori u Bošnjacima (ili Krvavi bošnjački izbori) jest događaj koji se zbio 22. svibnja 1897., kad je na dan izbora za Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije ubijeno osam osoba od protuhrvatski raspoloženog režima.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine · Vidi više »
Ladislav Pejačević
Grof Ladislav Pejačević (Sopron, 5. travnja 1824. – Našice, 7. travnja 1901.) bio je hrvatski političar iz Unionističke stranke te hrvatski ban u razdoblju 1880.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Ladislav Pejačević · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Mađarizacija · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Mađaroni · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Mađarski jezik · Vidi više »
Mirjana Gross
Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Mirjana Gross · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Narodna stranka · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Osijek · Vidi više »
Prosvjed
DDR-u koji su doveli do pada režima. Prosvjednici u Ukrajini. Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, 5. travnja 2017. Prosvjed ili posuđenica demonstracija (iz latinskoga demonstrare.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Prosvjed · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju
Razglednica „Josipu Gržaniću neustrašivom branitelju naših prava 19. ožujka 1886.“ (objavljeno u ''Novosti'' br. 106., 1927.). Saborski vritnjak je naziv za događaj u kojem je za vrijeme velike rasprave, pravaški zastupnik Josip Gržanić, udario usred sabornice bana Károlyja Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju · Vidi više »
Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.
Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Srbi · Vidi više »
Stol sedmorice
Kraljevski Stol sedmorice za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju osnovan je u Zagrebu je 1862. godine kao vrhovno sudište za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, na poticaj bana Ivana Mažuranića.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Stol sedmorice · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Teodor Pejačević
Dr.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Teodor Pejačević · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Velika Mađarska
Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv. Stjepana) koji su bili pod upravom Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije do 1918. godine, zaključno s Trianonskim ugovorom 1920. godine.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Velika Mađarska · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Zagreb · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i Zaprešić · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 14. listopada · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 16. veljače · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 17. siječnja · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1849. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1867. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1873. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1875. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1888. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1895. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1903. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1912. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 1918. · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 22. travnja · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 23. lipnja · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 23. svibnja · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 27. lipnja · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 3. studenoga · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 4. prosinca · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 5. listopada · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Károly Khuen-Héderváry i 5. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dragutin Khuen-Héderváry, Grof Khuen-Hedervary, Karoly Khuen-Héderváry, Khuen Hedervary, Khuen Héderváry, Khuen-Héderváry, Károly Khuen Héderváry.
