Brže od pregledniku!
36 odnosi: Drugi svjetski rat, Groblje, Kiparstvo, Konstruktivizam, Kubizam, Latvija, Latvijci, Latvijska banka, Liepāja, Litva, Mažeikiai, Moskva, Njemačka, Poštanska marka, Prvi svjetski rat, Riga, Rusija, Sankt-Peterburg, Spomenik slobode u Rigi, Stockholm, 1888., 19. veljače, 1914., 1918., 1920., 1921., 1923., 1924., 1937., 1938., 1939., 1940., 1942., 20. stoljeće, 2012., 28. listopada.
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Kārlis Zāle i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Kārlis Zāle i Groblje · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Kārlis Zāle i Kiparstvo · Vidi više »
Konstruktivizam
Konstruktivizam je vrsta učenja kod kojeg je karakterističan samostalan rad i samostalno međudjelovanje pojedinca s informacijskim izvorima (knjige, knjižnice, internet) kroz koje taj isti pojedinac razvija određene vještine i sposobnosti kroz takav rad: upornost, analitički rad, te odabiranje, pretraživanje i pronalaženje informacijskih izvora njemu potrebnih za samooblikovanje i rad.
Novi!!: Kārlis Zāle i Konstruktivizam · Vidi više »
Kubizam
Juan Gris, ''Portret Picassa'', 1912., ulje na platnu, 93,4×74,3 cm, ''Art Institute of Chicago'', Chicago Kubizam je umjetnički stil moderne umjetnosti, nastao u Francuskoj od 1907. do 1911. god.
Novi!!: Kārlis Zāle i Kubizam · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Kārlis Zāle i Latvija · Vidi više »
Latvijci
Zemljovid 1898. Latvijci, Letonci, Leti ili Lotiši, narod u sjeveroistočnoj Europi s oko 2,27 milijuna pripadnika (2007.), od čega 1,245 milijuna u Latviji, pripadnici baltičke skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.
Novi!!: Kārlis Zāle i Latvijci · Vidi više »
Latvijska banka
Latvijska banka (latvijski: Latvijas Banka) je središnja banka Latvije sa sjedištem u njezinom glavnom gradu Rigi.
Novi!!: Kārlis Zāle i Latvijska banka · Vidi više »
Liepāja
Liepāja, luka Liepāja (njemački: Libau, litavski: Liepoja, poljski: Lipawa, ruski: Либава / Libava ili Лиепая / Lijepaja) grad je u zapadnoj Latviji, na obali Baltičkog mora, najznačajnija luka u Latviji.
Novi!!: Kārlis Zāle i Liepāja · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Kārlis Zāle i Litva · Vidi više »
Mažeikiai
Mažeikiai je grad na sjeverozapadu Litve, na rijeci Venti.
Novi!!: Kārlis Zāle i Mažeikiai · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Kārlis Zāle i Moskva · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Kārlis Zāle i Njemačka · Vidi više »
Poštanska marka
Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.
Novi!!: Kārlis Zāle i Poštanska marka · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Kārlis Zāle i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Kārlis Zāle i Riga · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Kārlis Zāle i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Kārlis Zāle i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Spomenik slobode u Rigi
Spomenik slobode u Rigi je simbol nezavisnosti i slobode za letonski narod.
Novi!!: Kārlis Zāle i Spomenik slobode u Rigi · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Kārlis Zāle i Stockholm · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1888. · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Kārlis Zāle i 19. veljače · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1924. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Kārlis Zāle i 1942. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kārlis Zāle i 20. stoljeće · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Kārlis Zāle i 2012. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Kārlis Zāle i 28. listopada · Vidi više »
