Brže od pregledniku!
73 odnosi: A.S. Roma, Abruzzo, Albano Laziale, Anzio, Apenini, Barcelona, Bazilika sv. Petra, Bečki kongres, Bizant, Bruto domaći proizvod, Drugi svjetski rat, Francuska, Frosinone (pokrajina), Hadrijanova vila, Indoeuropski prajezik, Italija, Jezikoslovlje, Kampanija, Klima, Kolosej, Kraljevina Dviju Sicilija, Kraljevina Italija, Kronologija starog Rima, Latina, Latina (pokrajina), Latini, Latinski jezik, Marke, Molise, Nogomet, Odoakar, Ostia, Palermo, Papinska Država, Pleme, Rieti (pokrajina), Rim, Rim (pokrajina), Rimska mitologija, Rimski forum, S.S. Lazio, Sardinija, Središnja Italija, Talijanske općine, Talijanski jezik, Tiber, Tirensko more, Tivoli, Toskana, Toulon, ..., Tunis (grad), Umbrija, Vatikan, Viterbo (pokrajina), Zapadno Rimsko Carstvo, Zračna luka, 1796., 1809., 1815., 1860., 1870., 1947., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 340. pr. Kr., 493., 536., 843.. Proširite indeks (23 više) »
A.S. Roma
AS Roma je talijanski nogometni klub iz Rima.
Novi!!: Lacij i A.S. Roma · Vidi više »
Abruzzo
Abruzzo (također Abruzzi, što je starija zastarjela množina), regija je u središnjoj Italiji, dio bivše regije Abruzzi i Molise.
Novi!!: Lacij i Abruzzo · Vidi više »
Albano Laziale
Albano Laziale je grad u Italiji, južno od Rima od 40 515 stanovnika.
Novi!!: Lacij i Albano Laziale · Vidi više »
Anzio
Anzio (lat. Antium) je grad i istoimena općina na obali regije Lacij u Italiji, nalazi se oko 57km južno od Rima.
Novi!!: Lacij i Anzio · Vidi više »
Apenini
Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.
Novi!!: Lacij i Apenini · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Lacij i Barcelona · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Lacij i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Lacij i Bečki kongres · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Lacij i Bizant · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Lacij i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Lacij i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Lacij i Francuska · Vidi više »
Frosinone (pokrajina)
Pokrajina Frosinone (talijanski: Provincia di Frosinone) je talijanska pokrajina u regiji Lacij.
Novi!!: Lacij i Frosinone (pokrajina) · Vidi više »
Hadrijanova vila
Hadrijanova vila (talijanski: Villa Adriana) je veliki rimski arheološki kompleks u Tivoliju, Italija.
Novi!!: Lacij i Hadrijanova vila · Vidi više »
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Novi!!: Lacij i Indoeuropski prajezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Lacij i Italija · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Lacij i Jezikoslovlje · Vidi više »
Kampanija
Kampanija (it.: Campania) je regija u Južnoj Italiji.
Novi!!: Lacij i Kampanija · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Lacij i Klima · Vidi više »
Kolosej
Kolosej (tal. Colosseo, lat. Colosseum), eliptični je amfiteatar u središtu grada Rima, istočno od Rimskoga foruma.
Novi!!: Lacij i Kolosej · Vidi više »
Kraljevina Dviju Sicilija
Kraljevina Dviju Sicilija (tal. Regno delle Due Sicilie) bila je suverena država na jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Lacij i Kraljevina Dviju Sicilija · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Lacij i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Lacij i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Latina
Latina je glavni grad istoimene pokrajine Latine u regiji Lazio od 126.151 stanovnika.
Novi!!: Lacij i Latina · Vidi više »
Latina (pokrajina)
Pokrajina Latina (talijanski: Provincia di Latina) je talijanska pokrajina u regiji Lacij.
Novi!!: Lacij i Latina (pokrajina) · Vidi više »
Latini
Latini (lat. Latini) jedan od italskih naroda, nastanjivali su prvobitno relativno ograničen teritorij južno od Tibra, po njima nazvanu Lacij (Latium), koja je u povijesno doba bila dodatno smanjena invazijom Volska u područje između Albanskih brda (Albanus mons) i Aurunskih planina (tzv. Latium Novum ili Latium adiectum).
Novi!!: Lacij i Latini · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Lacij i Latinski jezik · Vidi više »
Marke
Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.
Novi!!: Lacij i Marke · Vidi više »
Molise
Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.
Novi!!: Lacij i Molise · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Lacij i Nogomet · Vidi više »
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Novi!!: Lacij i Odoakar · Vidi više »
Ostia
Ostia (latinski: usta) je grad na ušću rijeke Tibera, jugozapadno od Rima u 13.
Novi!!: Lacij i Ostia · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Lacij i Palermo · Vidi više »
Papinska Država
Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.
Novi!!: Lacij i Papinska Država · Vidi više »
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Novi!!: Lacij i Pleme · Vidi više »
Rieti (pokrajina)
Pokrajina Rieti (talijanski: Provincia di Rieti) je talijanska pokrajina u regiji Lacij.
Novi!!: Lacij i Rieti (pokrajina) · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Lacij i Rim · Vidi više »
Rim (pokrajina)
Pokrajina Rim (talijanski: Provincia di Roma) je talijanska pokrajina u regiji Lacij.
Novi!!: Lacij i Rim (pokrajina) · Vidi više »
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Novi!!: Lacij i Rimska mitologija · Vidi više »
Rimski forum
panoramu rimskog svijeta, a i šire. Rimski forum (lat. Forum Romanum) bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.
Novi!!: Lacij i Rimski forum · Vidi više »
S.S. Lazio
Società Sportiva Lazio, ili jednostavno Lazio je talijanski nogometni klub iz Rima.
Novi!!: Lacij i S.S. Lazio · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Lacij i Sardinija · Vidi više »
Središnja Italija
|- style.
Novi!!: Lacij i Središnja Italija · Vidi više »
Talijanske općine
Općine u Italiji ili komune (talijanski: comune, množina: comuni) predstavljaju treću razinu upravne podjele u ovoj zemlji.
Novi!!: Lacij i Talijanske općine · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Lacij i Talijanski jezik · Vidi više »
Tiber
Tiber je rijeka koja pripada sredozemnom slijevu, a izvire u Apeninima, podno planine Fumaiolo.
Novi!!: Lacij i Tiber · Vidi više »
Tirensko more
Tirensko more Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije.
Novi!!: Lacij i Tirensko more · Vidi više »
Tivoli
Panorama Tivolija Tivoli (latinski: Tibur) je drevni grad u talijanskoj administrativnoj regiji Laciju; središte dijeceze i istoimene općine u pokrajini Rimu, oko 30 km od samog Rima.
Novi!!: Lacij i Tivoli · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Lacij i Toskana · Vidi više »
Toulon
Toulon je grad i mediteranska luka na jugu Francuske, oko 80 kilometara jugoistočno od Marseillea.
Novi!!: Lacij i Toulon · Vidi više »
Tunis (grad)
Tunis, Toûnis (arapski: تونس, Tūnis) je glavni grad i luka istoimenog tuniškog vilajeta i Republike Tunis.
Novi!!: Lacij i Tunis (grad) · Vidi više »
Umbrija
Umbrija (talijanski: Umbria) je regija u koja se nalazi u središtu Italije, u dolini rijeke Tiber.
Novi!!: Lacij i Umbrija · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Lacij i Vatikan · Vidi više »
Viterbo (pokrajina)
Pokrajina Viterbo (talijanski: Provincia di Viterbo) je talijanska pokrajina u regiji Lacij.
Novi!!: Lacij i Viterbo (pokrajina) · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Lacij i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Lacij i Zračna luka · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 1796. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 1809. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 1815. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 1860. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 1870. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 1947. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Lacij i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Lacij i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Lacij i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Lacij i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Lacij i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Lacij i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Lacij i 2006. · Vidi više »
340. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 340. pr. Kr. · Vidi više »
493.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 493. · Vidi više »
536.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 536. · Vidi više »
843.
Bez opisa.
Novi!!: Lacij i 843. · Vidi više »
