Brže od pregledniku!
53 odnosi: Albert I., kralj Njemačke, Andrija (herceg), Andrija III. Mlečanin, Arpadovići, Austrija, Šubići, Babonići, Ban, Beč, Bela (herceg), Dalmacija, Elizabeta Kumanka, Frankapani, Gisingovci, Gut-Keled, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski sabor, Hrvatski vladari, Joakim Pektar, Katoličanstvo, Kralj, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Kumani, Mađarski jezik, Međimurska županija, Nikola III., Papa, Poganstvo, Porez, Robovlasništvo, Rudolf I., njemački kralj, Rumunjska, Senj, Slavonija, Stjepan Postum, Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Sudbena vlast, Trsat, Zadar, 10. srpnja, 1262., 1270., 1272., 1273., 1277., 1278., ..., 1289., 1290., 5. kolovoza. Proširite indeks (3 više) »
Albert I., kralj Njemačke
Albert I. (njem. Albrecht I.) (?, o. 1255. – Brugg, Švicarska, 1. svibnja 1308.), njemački kralj (1298. – 1308.) i austrijski i štajerski vojvoda iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Albert I., kralj Njemačke · Vidi više »
Andrija (herceg)
Andrija (?, 1268. – ?, 1278.), ugarski kraljević i hrvatski herceg, mlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V. iz dinastije Arpadovića i kraljice Elizabete Kumanke.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Andrija (herceg) · Vidi više »
Andrija III. Mlečanin
Andrija III.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Andrija III. Mlečanin · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Arpadovići · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Austrija · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Šubići · Vidi više »
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Babonići · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Beč · Vidi više »
Bela (herceg)
Bela (?, oko 1249. – ?, 1269.), hrvatski herceg od 1261. do 1269. godine, iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Bela (herceg) · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Dalmacija · Vidi više »
Elizabeta Kumanka
Elizabeta Kumanka (?, 1244. – ?, 1290.), kumanska princeza, hrvatsko-ugarska kraljica i hrvatska herceginja, supruga hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V. i majka kralja Ladislava IV. iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Elizabeta Kumanka · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Frankapani · Vidi više »
Gisingovci
Gisingovci (njem. Güssing, mađ. Kőszegi), velikaška obitelj njemačkog podrijetla.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Gisingovci · Vidi više »
Gut-Keled
Gut-Keled (Cletgud, Gledguth, Guthkeled, Gutkeled, Gwthkeleth), ugarski velikaški rod njemačkog podrijetla s matičnim posjedom Gut u Ugarskoj, sjeverozapadno od Stolnog Biograda.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Gut-Keled · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Hrvatski vladari · Vidi više »
Joakim Pektar
Joakim Pektar (? – kraj Steničnjaka, travanj 1277.), hrvatsko-ugarski velikaš i ban cijele Slavonije iz njemačkog velikaškog roda Gut-Keleda, sin Stjepana, bana cijele Slavonije i kapetana Štajerske.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Joakim Pektar · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Katoličanstvo · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Kršćanstvo · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Kumani · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Mađarski jezik · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Međimurska županija · Vidi više »
Nikola III.
Nikola III., papa od 25. studenog 1277. do 22. kolovoza 1280. godine.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Nikola III. · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Papa · Vidi više »
Poganstvo
Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Poganstvo · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Porez · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Robovlasništvo · Vidi više »
Rudolf I., njemački kralj
Rudolf I. Habsburški (dvorac Limburg, Breisgau, 1. svibnja 1218. – Speyer, 15. srpnja 1291.), grof Habsburga (o. 1240. – 1291.), rimsko-njemački kralj (1273. – 1291.), austrijski i štajerski vojvoda (1278. – 1282.) i koruški vojvoda (1278. – 1286.). Bio je prvi Habsburgovac koji se popeo na njemačko carsko prijestolje.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Rudolf I., njemački kralj · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Rumunjska · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Senj · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Slavonija · Vidi više »
Stjepan Postum
Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Stjepan Postum · Vidi više »
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Sudbena vlast · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Trsat · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i Zadar · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 10. srpnja · Vidi više »
1262.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1262. · Vidi više »
1270.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1270. · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1272. · Vidi više »
1273.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1273. · Vidi više »
1277.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1277. · Vidi više »
1278.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1278. · Vidi više »
1289.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1289. · Vidi više »
1290.
Bez opisa.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 1290. · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Ladislav IV. Kumanac i 5. kolovoza · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ladislav IV. Kumanac, kralj Mađarske.
