Brže od pregledniku!
201 odnosi: Adda, Aistulf, Alemani, Alpe, Ancona, Apeninski poluotok, Apulija, Arapi, Arijanstvo, Austrija, Autonomija, Autoritet, Avari, Švicarska, Čedad, Bavarska, Benediktinci, Berengar I., Bizant, Bologna, Brescia, Brindisi, Bugari, Capua, Cremona, Crkva, Danak, Desetljeće, Deziderije, Dinastija, Egzarh, Federati, Foka, Franci, Francuska, Fridrik I. Barbarossa, Furlanija, Genova, Geografija, Gepidi, Germani, Germania, Gornjonjemački jezici, Građanski rat, Grgur II., Grof, Hadrijan I., Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Ideologija, Ikonoklazam, ..., Interregnum, Istočni Goti, Isus, Italija, Ivan II., Jadransko more, Julijske Alpe, Justinijan I. Veliki, Kalabrija, Karlo Martel, Karlo Veliki, Katoličanstvo, Knez, Konstantinopol, Kovanica, Kralj, Kraljevina, Krasopis, Kršćanstvo, Križ, Krstionica, Kruna, Krunidba, Laba, Langobardska željezna kruna, Langobardska središta u Italiji, Latinica, Latinski jezik, Legenda, Ligurija, Liutprand, Lombardski jezik, Lombardski savez, Ludvig I. Pobožni, Mantova, Mauri, Milano, Mit, Monarhija, Montecassino, Monza, Nadbiskupija, Napulj, Njemačka, Njemački jezik, Normani, Novac, Odin, Orvieto, Oton I. Veliki, Pad, Padova, Panonija, Panonska nizina, Papa, Patricij, Perugia, Pipin Mali, Pleme, Pokrajina, Pokrštavanje, Predaja, Prijestolje, Prototip, Ratarstvo, Ratnik, Ravenna, Ravenski egzarhat, Razgodak, Relikvija, Reljef, Rimini, Rimsko Carstvo, Robert Guiscard, Robovlasništvo, Romanika, Romanski jezici, Salerno, Samostan, Sasi, Seoba naroda, Sinonim, Sjekira, Skandinavija, Slaveni, Srednji vijek, Stjepan II., papa, Stjepan III., papa, Stočarstvo, Sudbena vlast, Sveto Rimsko Carstvo, Svevi, Tacit, Talijani, Taranto, Teodelinda, Tirensko more, Torino, Toskana, Trent, Ubojstvo, Ujedinjenje Italije, Vatikan, Veneto, Verona, Vicenza, Vojvoda, Vojvodstvo, Zakonodavna vlast, 1052., 1053., 1062., 1077., 1081., 1167., 2011., 552., 560., 568., 570., 574., 584., 590., 601., 603., 616., 626., 636., 641., 661., 689., 7. stoljeće, 701., 711., 712., 749., 757., 771., 772., 773., 788., 832., 839., 862., 887., 899., 900., 922., 981., 983., 989.. Proširite indeks (151 više) »
Adda
Rijeka Adda ˙(lat. Abdua ili Addua) je rijeka na sjeveru Italije.
Novi!!: Langobardi i Adda · Vidi više »
Aistulf
Aistulf (? - 756.) bio je vojvoda Friulija od 744, vojvoda Spoleta od 751.
Novi!!: Langobardi i Aistulf · Vidi više »
Alemani
Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.
Novi!!: Langobardi i Alemani · Vidi više »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Langobardi i Alpe · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Langobardi i Ancona · Vidi više »
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Novi!!: Langobardi i Apeninski poluotok · Vidi više »
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Langobardi i Apulija · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Langobardi i Arapi · Vidi više »
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Novi!!: Langobardi i Arijanstvo · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Langobardi i Austrija · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Langobardi i Autonomija · Vidi više »
Autoritet
Autoritet u najširem smislu označava društveni položaj što se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi.
Novi!!: Langobardi i Autoritet · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Langobardi i Avari · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Langobardi i Švicarska · Vidi više »
Čedad
ČedadStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Novi!!: Langobardi i Čedad · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Langobardi i Bavarska · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Langobardi i Benediktinci · Vidi više »
Berengar I.
Berengar Furlanski (ubijen 16. travnja 924.) bio je kralj Italije od 888.
Novi!!: Langobardi i Berengar I. · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Langobardi i Bizant · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Langobardi i Bologna · Vidi više »
Brescia
Brescia je grad i općina u Lombardiji u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Langobardi i Brescia · Vidi više »
Brindisi
Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.
Novi!!: Langobardi i Brindisi · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Langobardi i Bugari · Vidi više »
Capua
Capua u sumrak. Capua je grad u pokrajini Caserti, regija Kampanija (južna Italija), s 18.979 stanovnika (2007.). Capua se nalazi na rtu Volturnu, 26 km sjeverno od Napulja.
Novi!!: Langobardi i Capua · Vidi više »
Cremona
Cremona je glavni grad istoimene općine i pokrajine u sjevernoj talijanskoj pokrajini Lombardiji.
Novi!!: Langobardi i Cremona · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Langobardi i Crkva · Vidi više »
Danak
Danak (lat. tributum) označava svaku materijalnu obavezu koju je kroz povijest neko naselje, grad ili država bilo dužno ispuniti u korist neke druge države.
Novi!!: Langobardi i Danak · Vidi više »
Desetljeće
Desetljeće je razdoblje od 10 godina.
Novi!!: Langobardi i Desetljeće · Vidi više »
Deziderije
Deziderije (umro oko 786.) (također Daufer, Dauferius, u francuskom Didier) bio je posljednji kralj Langobardskog kraljevstva.
Novi!!: Langobardi i Deziderije · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Langobardi i Dinastija · Vidi više »
Egzarh
Egzarh (od grč.), u Bizantskom Carstvu bio je upravitelj velike i važne provicije, s civilnom i vojnom vlasti, upravljao u carevo ime.
Novi!!: Langobardi i Egzarh · Vidi više »
Federati
Federati (lat. foederatus) su bili narodi kojima je Rimsko Carstvo dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.
Novi!!: Langobardi i Federati · Vidi više »
Foka
* Tuljani, morske životinje.
Novi!!: Langobardi i Foka · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Langobardi i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Langobardi i Francuska · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Langobardi i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Furlanija
Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.
Novi!!: Langobardi i Furlanija · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Langobardi i Genova · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Langobardi i Geografija · Vidi više »
Gepidi
Gepidi su bili germansko pleme, poznato po tome što su porazili Hune nakon smrti Atile.
Novi!!: Langobardi i Gepidi · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Langobardi i Germani · Vidi više »
Germania
2. stoljeća. Germania može označavati:; Zemljopis.
Novi!!: Langobardi i Germania · Vidi više »
Gornjonjemački jezici
Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.
Novi!!: Langobardi i Gornjonjemački jezici · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Langobardi i Građanski rat · Vidi više »
Grgur II.
Grgur II., papa od 19. svibnja 715. do 11. veljače 731. godine.
Novi!!: Langobardi i Grgur II. · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Langobardi i Grof · Vidi više »
Hadrijan I.
Hadrijan I., papa od 1. veljače 772. do 25. prosinca 795. godine.
Novi!!: Langobardi i Hadrijan I. · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Langobardi i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Novi!!: Langobardi i Ideologija · Vidi više »
Ikonoklazam
Ivana Gramara koji struže lik Krista sa sličnim kopljem i spužvom. Ivan je iskarikiran i na drugim stranicama s neurednom oštrom kosom koja strši na sve strane čineći ga divljim i barbarskim. Ikonoklazam ili ikonoborstvo je izvorno bio pokret u Bizantskom carstvu kojemu je bio cilj ukloniti svete slike iz bogoslužja, te zabraniti njihovo štovanje.
Novi!!: Langobardi i Ikonoklazam · Vidi više »
Interregnum
Interregnum ili međuvlašće razdoblje je između kraja vladavine jednog vladara i početka vladavine sljedećeg.
Novi!!: Langobardi i Interregnum · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Langobardi i Istočni Goti · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Langobardi i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Langobardi i Italija · Vidi više »
Ivan II.
* Ivan II. Smilo Bohemus (1386. – 1394.).
Novi!!: Langobardi i Ivan II. · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Langobardi i Jadransko more · Vidi više »
Julijske Alpe
Istočne Julijske Alpe s Triglavom Julijske Alpe (tal. Alpi Giulie) su skupina planina u južnom dijelu Alpa.
Novi!!: Langobardi i Julijske Alpe · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Langobardi i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kalabrija
Kalabrija, bivši Brutium, je regija u južnoj Italiji, koja obuhvaća "vrh" talijanske "čizme", južno od Napulja.
Novi!!: Langobardi i Kalabrija · Vidi više »
Karlo Martel
Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.
Novi!!: Langobardi i Karlo Martel · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Langobardi i Karlo Veliki · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Langobardi i Katoličanstvo · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Langobardi i Knez · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Langobardi i Konstantinopol · Vidi više »
Kovanica
Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.
Novi!!: Langobardi i Kovanica · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Langobardi i Kralj · Vidi više »
Kraljevina
Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.
Novi!!: Langobardi i Kraljevina · Vidi više »
Krasopis
Kaligrafija (grčki: καλλιγραφία / kalligrafia; κάλλος / kallos.
Novi!!: Langobardi i Krasopis · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Langobardi i Kršćanstvo · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Langobardi i Križ · Vidi više »
Krstionica
Baptisterij u Firenci Udbini Krstionica ili baptisterij izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala krštenja.
Novi!!: Langobardi i Krstionica · Vidi više »
Kruna
Papinska kruna za sliku Mati Božje Czestochowske. Izradio ju je Lech Dziewulski 2006. godine. Kruna (lat. corona) je raskošno urešeno pokrivalo za glavu u obliku vijenca, simbol vladarske moći i časti.
Novi!!: Langobardi i Kruna · Vidi više »
Krunidba
Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.
Novi!!: Langobardi i Krunidba · Vidi više »
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Novi!!: Langobardi i Laba · Vidi više »
Langobardska željezna kruna
Monzi. Langobardska željezna kruna (Corona Ferrea) jedna je od najstarijih europskih kraljevskih simbola, također i relikvijar.
Novi!!: Langobardi i Langobardska željezna kruna · Vidi više »
Langobardska središta u Italiji
Langobardska središta u Italiji čini sedam mjesta moći od 568.
Novi!!: Langobardi i Langobardska središta u Italiji · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Langobardi i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Langobardi i Latinski jezik · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Langobardi i Legenda · Vidi više »
Ligurija
Ligurija je regija na sjeverozapadu Italije, treća najmanja talijanska regija.
Novi!!: Langobardi i Ligurija · Vidi više »
Liutprand
''Tremisa'' s Liutprandovim likom Liutprand je bio langobardski kralj od 712.
Novi!!: Langobardi i Liutprand · Vidi više »
Lombardski jezik
Govorno područje lombardskog jezika u Europi. Lombardski jezik (Lumbaart; ISO 639-3: lmo), jedan od 5 galoitalskih jezika koji se govori u sjevernoj Italiji i susjednoj Švicarskoj, poglavito u području Milana, te u dolinama Val Mesolcina, Val Bregaglia i Val Poschiavo.
Novi!!: Langobardi i Lombardski jezik · Vidi više »
Lombardski savez
Memorijalna ploča Saveza u Pontidi Lombardski savez ili Lombardska liga bio je politički savez gradova Sjeverne Italije, osnovan oko 1167. Cilj saveza bio je zajedničko suprotstavljanje Fridriku I. Barbarossi, koji je htio uspostaviti snažnu carsku vlast u Italiji, za vrijeme svojih borbi protiv papa i samostalnih talijanskih gradova komuna.
Novi!!: Langobardi i Lombardski savez · Vidi više »
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Novi!!: Langobardi i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »
Mantova
Mantova (lat.: Mantua), je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 48,297 stanovnika.
Novi!!: Langobardi i Mantova · Vidi više »
Mauri
Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.
Novi!!: Langobardi i Mauri · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Langobardi i Milano · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Langobardi i Mit · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Langobardi i Monarhija · Vidi više »
Montecassino
Restaurirani samostan Monte Cassino. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenom brdu (519 mnm) u općini Cassino, Italija.
Novi!!: Langobardi i Montecassino · Vidi više »
Monza
Monza je grad i općina na rijeci Lambro u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Langobardi i Monza · Vidi više »
Nadbiskupija
Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.
Novi!!: Langobardi i Nadbiskupija · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Langobardi i Napulj · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Langobardi i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Langobardi i Njemački jezik · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Langobardi i Normani · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Langobardi i Novac · Vidi više »
Odin
Odin (staronordijski Óðinn) je vrhovni bog u nordijskoj mitologiji, često zvan i Svih-Otac (Allfodr), a ima i mnogo drugih imena: Herran ili Herjan (Veleuništavatelj), Nikar ili Hnikar (Podjarivač), Nikuz ili Hnikud (Vodenbog), Fjolnir (Mnogoznajući), Oske (Ostvariželja), Omi (Ječigovor), Biflidi ili Biflindi (Tresikoplje), Svidar (Gospodar Vremena), Svidrir (Kopljobog), Vidrir (Vrijeme), Jalg ili Jalk (Škopac).
Novi!!: Langobardi i Odin · Vidi više »
Orvieto
Orvieto (latinski: Urbs Vetus - gornji grad) je grad i sjedište biskupije u talijanskoj pokrajini Terni u regiji Umbria od 20 909 stanovnika.
Novi!!: Langobardi i Orvieto · Vidi više »
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Novi!!: Langobardi i Oton I. Veliki · Vidi više »
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Novi!!: Langobardi i Pad · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Langobardi i Padova · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Langobardi i Panonija · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Langobardi i Panonska nizina · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Langobardi i Papa · Vidi više »
Patricij
Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.
Novi!!: Langobardi i Patricij · Vidi više »
Perugia
Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.
Novi!!: Langobardi i Perugia · Vidi više »
Pipin Mali
Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.
Novi!!: Langobardi i Pipin Mali · Vidi više »
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Novi!!: Langobardi i Pleme · Vidi više »
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Novi!!: Langobardi i Pokrajina · Vidi više »
Pokrštavanje
Pokrštavanje Poljaka Pokrštavanje je izraz kojim se opisuje konverzija ili preobraćenje pojedinca ili većeg broja osoba na kršćanstvo.
Novi!!: Langobardi i Pokrštavanje · Vidi više »
Predaja
* kapitulacija.
Novi!!: Langobardi i Predaja · Vidi više »
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Novi!!: Langobardi i Prijestolje · Vidi više »
Prototip
Prototipom (grč. πρωτος, protos.
Novi!!: Langobardi i Prototip · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Langobardi i Ratarstvo · Vidi više »
Ratnik
953-98429-0-5 PDF Ratnik je naziv bestsellera Nenada Ivankovića iz 2001. godine.
Novi!!: Langobardi i Ratnik · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Langobardi i Ravenna · Vidi više »
Ravenski egzarhat
Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.
Novi!!: Langobardi i Ravenski egzarhat · Vidi više »
Razgodak
Pravopisni znak, razgodak (od razgoditi, razdijeliti) ili interpunkcija (lat. interpunctio.
Novi!!: Langobardi i Razgodak · Vidi više »
Relikvija
Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.
Novi!!: Langobardi i Relikvija · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Langobardi i Reljef · Vidi više »
Rimini
Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.
Novi!!: Langobardi i Rimini · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Langobardi i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Robert Guiscard
Robertov portret iz Nove kronike (''Nuova Cronica''), 14. stoljeće. Robert Guiscard (Robert Lasica), normanski vojvoda i vojvoda Apulije (Normandija, oko 1020. – otok Kefallonia, Grčka, 17. srpnja 1085).
Novi!!: Langobardi i Robert Guiscard · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Langobardi i Robovlasništvo · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Langobardi i Romanika · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Langobardi i Romanski jezici · Vidi više »
Salerno
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.
Novi!!: Langobardi i Salerno · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Langobardi i Samostan · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Langobardi i Sasi · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Langobardi i Seoba naroda · Vidi više »
Sinonim
Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.
Novi!!: Langobardi i Sinonim · Vidi više »
Sjekira
Sjekira Sjekira je vrsta alata koji se u pravilu koristi za sječenje ili cijepanje drva i drugih materijala, dok se u ostalim primjenama može koristiti kao oružje.
Novi!!: Langobardi i Sjekira · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Langobardi i Skandinavija · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Langobardi i Slaveni · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Langobardi i Srednji vijek · Vidi više »
Stjepan II., papa
Stjepan II. († 26. travnja 757.) je bio papa od 752. do 757. Na službu je izabran nakon brze smrti njegovog prethodnika koji je također uzeo ime Stjepan, a umro je nakon samo četiri dana u službi, bez da je zaređen za biskupa.
Novi!!: Langobardi i Stjepan II., papa · Vidi više »
Stjepan III., papa
Stjepan III., papa od 1. kolovoza ili 7. kolovoza 767. do 24. siječnja 772. godine.
Novi!!: Langobardi i Stjepan III., papa · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Langobardi i Stočarstvo · Vidi više »
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Novi!!: Langobardi i Sudbena vlast · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Langobardi i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Novi!!: Langobardi i Svevi · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Langobardi i Tacit · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Langobardi i Talijani · Vidi više »
Taranto
Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").
Novi!!: Langobardi i Taranto · Vidi više »
Teodelinda
Teodelinda kraljica Langobarda (570. – 628.) bila je kći bavarskog kralja Garibalda, supruga langobardskog kralja Autarija te kasnije Agilulfa nakon Autarijeve smrti.
Novi!!: Langobardi i Teodelinda · Vidi više »
Tirensko more
Tirensko more Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije.
Novi!!: Langobardi i Tirensko more · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Langobardi i Torino · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Langobardi i Toskana · Vidi više »
Trent
* Trent (ime).
Novi!!: Langobardi i Trent · Vidi više »
Ubojstvo
Učestalost ubojstava u svijetu od 1995. do 2016. godine. Ubojstvo ili umorstvo je ljudski čin koji za izravnu posljedicu ima smrt drugoga čovjeka.
Novi!!: Langobardi i Ubojstvo · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Langobardi i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Langobardi i Vatikan · Vidi više »
Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.
Novi!!: Langobardi i Veneto · Vidi više »
Verona
Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.
Novi!!: Langobardi i Verona · Vidi više »
Vicenza
Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.
Novi!!: Langobardi i Vicenza · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Langobardi i Vojvoda · Vidi više »
Vojvodstvo
Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.
Novi!!: Langobardi i Vojvodstvo · Vidi više »
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.
Novi!!: Langobardi i Zakonodavna vlast · Vidi više »
1052.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 1052. · Vidi više »
1053.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 1053. · Vidi više »
1062.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 1062. · Vidi više »
1077.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 1077. · Vidi više »
1081.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 1081. · Vidi više »
1167.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 1167. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 2011. · Vidi više »
552.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 552. · Vidi više »
560.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 560. · Vidi više »
568.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 568. · Vidi više »
570.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 570. · Vidi više »
574.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 574. · Vidi više »
584.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 584. · Vidi više »
590.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 590. · Vidi više »
601.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 601. · Vidi više »
603.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 603. · Vidi više »
616.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 616. · Vidi više »
626.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 626. · Vidi više »
636.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 636. · Vidi više »
641.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 641. · Vidi više »
661.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 661. · Vidi više »
689.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 689. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 7. stoljeće · Vidi više »
701.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 701. · Vidi više »
711.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 711. · Vidi više »
712.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 712. · Vidi više »
749.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 749. · Vidi više »
757.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 757. · Vidi više »
771.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 771. · Vidi više »
772.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 772. · Vidi više »
773.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 773. · Vidi više »
788.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 788. · Vidi više »
832.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 832. · Vidi više »
839.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 839. · Vidi više »
862.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 862. · Vidi više »
887.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 887. · Vidi više »
899.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 899. · Vidi više »
900.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 900. · Vidi više »
922.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 922. · Vidi više »
981.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 981. · Vidi više »
983.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 983. · Vidi više »
989.
Bez opisa.
Novi!!: Langobardi i 989. · Vidi više »
