Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Lastin rep

Indeks Lastin rep

Lastin rep (lat. Papilio machaon) je leptir selac iz porodice lastinrepaca.

16 odnosi: Životinje, Člankonošci, Carl Linné, Glava, Gusjenica, Heksapodi, Hrvatska, Krilo, Kukci, Kukuljica, Lastinrepci, Latinski jezik, Leptiri, Mimikrija, Papilionoidea, 1758..

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Lastin rep i Životinje · Vidi više »

Člankonošci

Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka.

Novi!!: Lastin rep i Člankonošci · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Novi!!: Lastin rep i Carl Linné · Vidi više »

Glava

Anatomija ljudske glave Glava je anatomski naziv za dio tijela, u kojemu se nalaze mozak, usta i osjetilni organi (oči, uši i nos).

Novi!!: Lastin rep i Glava · Vidi više »

Gusjenica

grbica Proleg ''Papilio machaon'' Detalj glave jedne gusjenice Gusjenicom se naziva razvojni stadij života ličinke leptira i nekih drugih kukaca (na primjer biljnih osica, (Symphyta)).

Novi!!: Lastin rep i Gusjenica · Vidi više »

Heksapodi

Heksapodi (Šesteronošci, šestonošci; lat.: Hexapoda), Potkoljeno Heksapoda (šesteronošci; grč. šest nogu) najveća je (prema broju vrsta) skupina člankonožaca te obuhvaća mnogobrojan razred kukaca (insecta) i razred Entognatha koji sadrži tri mnogo manje skupine beskrilnih člankonožaca: skokune (Collembola), bezrepce (Protura), i dvorepce (Diplura).

Novi!!: Lastin rep i Heksapodi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Lastin rep i Hrvatska · Vidi više »

Krilo

Krila su kod ptica organ koji se razvio od prednjih ekstremiteta a služi za letenje.

Novi!!: Lastin rep i Krilo · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Lastin rep i Kukci · Vidi više »

Kukuljica

Kukuljice pčele medarice ''(Apis mellifera)'' Zapredak dudova svilca '' (Bombyx mori) '' Kukuljica kornjaša ''(Melolontha melolontha)'' Kukuljica je razvojna faza preobrazbe ličinke u odrasli oblik.

Novi!!: Lastin rep i Kukuljica · Vidi više »

Lastinrepci

Latinrepci (Papilionidae) porodica su velikih danjih leptira.

Novi!!: Lastin rep i Lastinrepci · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Lastin rep i Latinski jezik · Vidi više »

Leptiri

Leptiri (lat. Lepidoptera) su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova.

Novi!!: Lastin rep i Leptiri · Vidi više »

Mimikrija

pauka. Mimikrija (grč. mimeomai – oponašam) je sposobnost nekih vrsta životinja i biljaka, da se izgledom prilagode okolini radi zaštite od prirodnih neprijatelja.

Novi!!: Lastin rep i Mimikrija · Vidi više »

Papilionoidea

Papilionoidea, natpotrodica kukaca iz reda leptira (Lepidoptera) koja se sastoji od zasada pet priznatih porodica, to su: 1) Lastinrepci (Papilionidae) kojima pripadaju lastinii repovi (Papilioninae), apoloni (Parnassiinae), baronije (Baroniinae) s jednom vrstom i fosilna vrste Praepapilioninae, kojoj pripadaju Praepapilio colorado i Praepapilio gracilis koji su u eocenu živjeli na području današnjeg Colorada. Po porodici lastinrepaca natporodica je dobila svoje ime. Ostale porodice su 2) Plavci (Lycaenidae) s četiri potporodice: Lycaeninae, Curetinae, Miletinae, Poritiinae i fosilnim rodom Lithodryas; 3) Šarenci (Nymphalidae), kojoj uz 11 potporodica pripada i 4 fosilna roda: Apanthesis, Barbarothea, Lethites i Neorinopis. Najvažnija potporodica je Nymphalinae s rodom Nymphalis; 4) Porodici bijelaca (Pieridae) pripadaju potporodice Dismorphiinae, Coliadinae, Pseudopontiinae i najvažnija Pierinae; 5) Pirgavcima (Riodinidae) pripada vrsta Smeđi pjegavac (Hamearis lucina L.) iz potporodice Riodininae, koja živi i u Hrvatskoj, a uz njega i potporodice Euselasiinae, Nemeobiinae, i još najmanje 13 rodova koji nisu članovi nijedne od navedenih potporodica; 6) debeloglavci (Hesperiidae) Porodicu lastinrepaca ili jedaraca i njihovih bližih srodnika karakterizira da su to danji leptiri produženih stražnjih krila, poput lastina repa, jednobojni ili višebojni. od pravih lastinrepac a u Hrvatskoj je poznato da živi samo 7 vrsta, to su Lastin rep (Papilio machaon), Uskrsni leptir (Zerynthia polyxena), Crni apolon (Parnassius mnemosyne), Prugasto jedarce (Iphiclides podalirius) i apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo). U skupinu dnevnih leptira (Rhopalocera) pripada i sedma porodica Hedylidae (američki leptiri-moljci) koja je smještena u vlastitu natporodicu Hedyloidea, a kjedini joj je rod Macrosoma. File:OBER-EXPO-053.jpg|Barbicornis basilis File:- Nymphalidae - Hypna clytemnestra-001.JPG|Hypna clytemnestra File:Naturkundliche Sammlung Übermaxx Überseemuseum Bremen 1026.JPG|Prothoe australis File:Vine-leaf Vagrant 21 09 2010.JPG|Eronia cleodora.

Novi!!: Lastin rep i Papilionoidea · Vidi više »

1758.

Bez opisa.

Novi!!: Lastin rep i 1758. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Papilio machaon.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »