Brže od pregledniku!
39 odnosi: Antika, Apeninski poluotok, Europa, Filozofija, Germanizacija, Gramatika latinskog jezika, Hrvati, Hrvatska povijest, Hrvatski sabor, Indoeuropski jezici, Italija, Italski jezici, Izumrli jezici, Justinijan I. Veliki, Katolička Crkva, Književnost, Kultura, Lacij, Latinsko-faliskički jezici, Mađarizacija, Pravopis latinskog jezika, Priscijan Cezarejski, Ratarstvo, Rim, Rimsko Carstvo, Romanski jezici, Službeni jezik, Srednji vijek, Sredozemno more, Starogrčki jezik, Vojnik, Zapadna Europa, Znanost, 19. stoljeće, 2. stoljeće, 5. stoljeće pr. Kr., 6. stoljeće, 6. stoljeće pr. Kr., 9. stoljeće.
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Latinski jezik i Antika · Vidi više »
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Novi!!: Latinski jezik i Apeninski poluotok · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Latinski jezik i Europa · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Latinski jezik i Filozofija · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Latinski jezik i Germanizacija · Vidi više »
Gramatika latinskog jezika
Ovaj članak pruža podatke o gramatici i morfologiji latinskog jezika.
Novi!!: Latinski jezik i Gramatika latinskog jezika · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Latinski jezik i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Latinski jezik i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Latinski jezik i Hrvatski sabor · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Latinski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Latinski jezik i Italija · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Latinski jezik i Italski jezici · Vidi više »
Izumrli jezici
Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.
Novi!!: Latinski jezik i Izumrli jezici · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Latinski jezik i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Latinski jezik i Katolička Crkva · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Latinski jezik i Književnost · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Latinski jezik i Kultura · Vidi više »
Lacij
Lacij (talijanski: Lazio, latinski: Latium) je regija u središnjoj Italiji s preko 5,5 milijuna stanovnika.
Novi!!: Latinski jezik i Lacij · Vidi više »
Latinsko-faliskički jezici
Latinsko-faliskički jezici (privatni kod) jest skupina izumrlih italskih jezika indoeuropske porodice kojima su govorila plemena Latina i Faliska u središnjoj Italiji.
Novi!!: Latinski jezik i Latinsko-faliskički jezici · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Latinski jezik i Mađarizacija · Vidi više »
Pravopis latinskog jezika
Obično se danas na latinski jezik primjenjuju postavke suvremenih jezika, a najvažnija obilježja su.
Novi!!: Latinski jezik i Pravopis latinskog jezika · Vidi više »
Priscijan Cezarejski
Priscijan Cezarejski (lat. Priscianus Caesariensis), fl. 500, poznatiji kao Priscijan, bio je kasnoantički jezikoslovac, poznat kao autor Institutiones Gramatticae, udžbenika latinskog jezika.
Novi!!: Latinski jezik i Priscijan Cezarejski · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Latinski jezik i Ratarstvo · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Latinski jezik i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Latinski jezik i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Latinski jezik i Romanski jezici · Vidi više »
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Novi!!: Latinski jezik i Službeni jezik · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Latinski jezik i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Latinski jezik i Sredozemno more · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Latinski jezik i Starogrčki jezik · Vidi više »
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Novi!!: Latinski jezik i Vojnik · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Latinski jezik i Zapadna Europa · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Latinski jezik i Znanost · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Latinski jezik i 19. stoljeće · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Latinski jezik i 2. stoljeće · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Latinski jezik i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Latinski jezik i 6. stoljeće · Vidi više »
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Latinski jezik i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Latinski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »
