Brže od pregledniku!
43 odnosi: Antikrist, Bazilika sv. Marije iznad Minerva, Bazilika sv. Petra, Europa, Firenca, Francuska, Hadrijan VI., Humanizam, Italija, Johann Tetzel, Julije II., Knez, Lorenzo de' Medici, Martin Luther, Medici, Michelangelo Buonarroti, Oprost, Papa, Peti lateranski sabor, Protestantizam, Rafael, Reformacija, Renesansa, Rim, Visoka renesansa, Wittenberg, 1. prosinca, 11. ožujka, 11. prosinca, 1475., 15. lipnja, 1503., 1513., 1515., 1517., 1520., 1521., 1522., 1523., 3. siječnja, 31. listopada, 31. ožujka, 9. ožujka.
Antikrist
Antikrist je izraz za protivnika Isusa Krista koji je oličenje zla i inkarnacija sotone koji kategorički odbija istinu.
Novi!!: Lav X. i Antikrist · Vidi više »
Bazilika sv. Marije iznad Minerva
'''Bazilika sv. Marije iznad Minerva''' Bazilika sv.
Novi!!: Lav X. i Bazilika sv. Marije iznad Minerva · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Lav X. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Lav X. i Europa · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Lav X. i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Lav X. i Francuska · Vidi više »
Hadrijan VI.
Hadrijan VI., papa od 9. siječnja 1522. do 14. rujna 1523. godine.
Novi!!: Lav X. i Hadrijan VI. · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Lav X. i Humanizam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Lav X. i Italija · Vidi više »
Johann Tetzel
'''Johann Tetzel''' Johann Tetzel (Pirna, 1465. – Leipzig, 11. kolovoza 1519.), njemački fratar, dominikanac.
Novi!!: Lav X. i Johann Tetzel · Vidi više »
Julije II.
Julije II., pravim imenom Giuliano della Rovere, papa od 1503. do 1513. Bio je najžešći protivnik obitelji Borgia.
Novi!!: Lav X. i Julije II. · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Lav X. i Knez · Vidi više »
Lorenzo de' Medici
Lorenzo de' Medici (Firenca, 1. siječnja 1449. – Firenca, 9. svibnja 1492.) zvan Lorenzo Veličanstveni (Lorenzo il Magnifico) bio je firentinski državnik i de facto vladar Republike Firence.
Novi!!: Lav X. i Lorenzo de' Medici · Vidi više »
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Novi!!: Lav X. i Martin Luther · Vidi više »
Medici
Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.
Novi!!: Lav X. i Medici · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: Lav X. i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Oprost
Oprost ili indulgencija (lat. indulgere - biti blag, obziran, popustljiv), u katoličkom nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za grijehe.
Novi!!: Lav X. i Oprost · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Lav X. i Papa · Vidi više »
Peti lateranski sabor
Peti lateranski sabor je ekumenski sabor Katoličke Crkve, koji se održao od 1512. do 1517. Sazvao ga je papa Julije II. 1512., kao odgovor na nezadovoljstvo nekih kardinala Saborom u Pisi 1511. Julije II.
Novi!!: Lav X. i Peti lateranski sabor · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Lav X. i Protestantizam · Vidi više »
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Novi!!: Lav X. i Rafael · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Lav X. i Reformacija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Lav X. i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Lav X. i Rim · Vidi više »
Visoka renesansa
Sikstinske kapele u Vatikanu, oko 1510. Visoka renesansa (ili razvijena renesansa, tal. cinquecento) je kasna faza renesanse koja se odvija do prve polovice 16.
Novi!!: Lav X. i Visoka renesansa · Vidi više »
Wittenberg
Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu.
Novi!!: Lav X. i Wittenberg · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Lav X. i 1. prosinca · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Lav X. i 11. ožujka · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Lav X. i 11. prosinca · Vidi više »
1475.
Bez opisa.
Novi!!: Lav X. i 1475. · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Lav X. i 15. lipnja · Vidi više »
1503.
1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Lav X. i 1503. · Vidi više »
1513.
1513. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.
Novi!!: Lav X. i 1513. · Vidi više »
1515.
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Lav X. i 1515. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Lav X. i 1517. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Lav X. i 1520. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Lav X. i 1521. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Lav X. i 1522. · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Lav X. i 1523. · Vidi više »
3. siječnja
3.
Novi!!: Lav X. i 3. siječnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Lav X. i 31. listopada · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Lav X. i 31. ožujka · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Lav X. i 9. ožujka · Vidi više »
