88 odnosi: Španjolska, Ćiril i Metod, Banja Luka, Belgija, Bogoslovlje, Bosna, Bula, Car, Catholic Encyclopedia, Družba Isusova, Enciklika, Europa, Francuska, Grgur XVI., Italija, Josip Juraj Strossmayer, Kamera, Kapitalizam, Kardinal, Katolička Crkva, Konklava, Kralj, Lacij, Latinski jezik, London, Metropolija, Mostar, Nikola Tavelić, Njemačka, Njemački kancelar, Nuncij, Otto von Bismarck, Pariz, Perugia, Pio IX., Pio X., Pravoslavlje, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Redovnik, Rerum novarum, Rim, Rusko-turski ratovi, Sarajevo, Sekularizacija, Spoleto, Sveta Stolica, Sveučilište La Sapienza, Toma Akvinski, Vatikan, ..., Viktor Emanuel II., Vilim II., njemački car, Vrhbosanska nadbiskupija, 1807., 1810., 1818., 1824., 1832., 1836., 1837., 1841., 1843., 1846., 1853., 1859., 1877., 1878., 1879., 1880., 1881., 1884., 1885., 1886., 1887., 1888., 1889., 1890., 1891., 1893., 1901., 1903., 1914., 2. ožujka, 2. studenoga, 20. srpnja, 20. veljače, 26. svibnja, 7. veljače. Proširite indeks (38 više) »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Lav XIII. i Španjolska · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Lav XIII. i Ćiril i Metod · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Lav XIII. i Banja Luka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Lav XIII. i Belgija · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Lav XIII. i Bogoslovlje · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Lav XIII. i Bosna · Vidi više »
Bula
Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.
Novi!!: Lav XIII. i Bula · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Lav XIII. i Car · Vidi više »
Catholic Encyclopedia
The Catholic Encyclopedia (Katolička enciklopedija) američka je enciklopedija koja daje pregled učenja, djelovanja i povijesti Katoličke Crkve.
Novi!!: Lav XIII. i Catholic Encyclopedia · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Lav XIII. i Družba Isusova · Vidi više »
Enciklika
Enciklika (grč. enkýklios, "ići u krug", "okružnica") je papino okružno pismo upućeno prije svega biskupima ali i svim vjernicima.
Novi!!: Lav XIII. i Enciklika · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Lav XIII. i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Lav XIII. i Francuska · Vidi više »
Grgur XVI.
Grgur XVI. lat.
Novi!!: Lav XIII. i Grgur XVI. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Lav XIII. i Italija · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Lav XIII. i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Kamera
Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.
Novi!!: Lav XIII. i Kamera · Vidi više »
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Novi!!: Lav XIII. i Kapitalizam · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Lav XIII. i Kardinal · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Lav XIII. i Katolička Crkva · Vidi više »
Konklava
Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Konklava (lat.: conclave - soba koja se može zaključati) je vijećanje kardinala koje se sastaje radi izbora pape.
Novi!!: Lav XIII. i Konklava · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Lav XIII. i Kralj · Vidi više »
Lacij
Lacij (talijanski: Lazio, latinski: Latium) je regija u središnjoj Italiji s preko 5,5 milijuna stanovnika.
Novi!!: Lav XIII. i Lacij · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Lav XIII. i Latinski jezik · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Lav XIII. i London · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Lav XIII. i Metropolija · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Lav XIII. i Mostar · Vidi više »
Nikola Tavelić
Oltar sv. Nikole Tavelića u crkvi sv. Franje Asiškoga u Šibeniku Klaustar nekadašnjeg franjevačkog samostana na brdu Sion u Jeruzalemu, uz Dvoranu Posljednje večere, u kojem je živio sv. Nikola Tavelić. Sv.
Novi!!: Lav XIII. i Nikola Tavelić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Lav XIII. i Njemačka · Vidi više »
Njemački kancelar
Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.
Novi!!: Lav XIII. i Njemački kancelar · Vidi više »
Nuncij
Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.
Novi!!: Lav XIII. i Nuncij · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Lav XIII. i Otto von Bismarck · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Lav XIII. i Pariz · Vidi više »
Perugia
Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.
Novi!!: Lav XIII. i Perugia · Vidi više »
Pio IX.
Pio IX. lat.
Novi!!: Lav XIII. i Pio IX. · Vidi više »
Pio X.
Pio X. lat.
Novi!!: Lav XIII. i Pio X. · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Lav XIII. i Pravoslavlje · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Lav XIII. i Protestantizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Lav XIII. i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Lav XIII. i Redovnik · Vidi više »
Rerum novarum
Rerum Novarum (prevedeno s latinskog: O novim stvarima) je enciklika koju je objavio papa Lav XIII. 15. svibnja 1891. upućena svim katoličkim biskupima, s podnaslovom - Prava i obaveze rada i kapitala.
Novi!!: Lav XIII. i Rerum novarum · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Lav XIII. i Rim · Vidi više »
Rusko-turski ratovi
Rusko Carstvo (1914.) Osmansko Carstvo (1683.) Rusko-turski ratovi odnose se na seriju sukoba između Ruskog i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2. tisućljeća.
Novi!!: Lav XIII. i Rusko-turski ratovi · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Lav XIII. i Sarajevo · Vidi više »
Sekularizacija
Sekularizacija je transformacija društva od bliske identifikacije s religioznim vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim institucijama.
Novi!!: Lav XIII. i Sekularizacija · Vidi više »
Spoleto
Spoleto je grad i istoimena općina u središnjoj Italiji; četvrti po veličini u talijanskoj pokrajini Perugia (Umbrija).
Novi!!: Lav XIII. i Spoleto · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Lav XIII. i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveučilište La Sapienza
Rimsko sveučilište Sapienza (talijanski: La Sapienza - Università di Roma), poznato u skraćenoj verziji Sapienza, državno je i istraživačko sveučilište smješteno u Rimu.
Novi!!: Lav XIII. i Sveučilište La Sapienza · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Lav XIII. i Toma Akvinski · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Lav XIII. i Vatikan · Vidi više »
Viktor Emanuel II.
Viktor Emanuel II., punim imenom Vittorio Emanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso (Torino, 14. ožujka 1820. – Rim, 9. siječnja 1878.), sardinski kralj od 1849. do 1861. godine i kralj Italije od 1861.
Novi!!: Lav XIII. i Viktor Emanuel II. · Vidi više »
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Novi!!: Lav XIII. i Vilim II., njemački car · Vidi više »
Vrhbosanska nadbiskupija
Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Lav XIII. i Vrhbosanska nadbiskupija · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1807. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1810. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1818. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1824. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1832. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1836. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1837. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1841. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1843. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1846. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1853. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1859. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1881. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1893. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Lav XIII. i 1901. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Lav XIII. i 1903. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Lav XIII. i 1914. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Lav XIII. i 2. ožujka · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Lav XIII. i 2. studenoga · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Lav XIII. i 20. srpnja · Vidi više »
20. veljače
20.
Novi!!: Lav XIII. i 20. veljače · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Lav XIII. i 26. svibnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Lav XIII. i 7. veljače · Vidi više »