Brže od pregledniku!
76 odnosi: Arsenije III. Crnojević, Austrija, Švedska, Češka, Beč, Bratislava, Drava, Društvena klasa, Europa, Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj, Filip II., španjolski kralj, Filip III., španjolski kralj, Francuska, Frankapani, Frankfurt na Majni, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski vladari, Hrvatsko plemstvo, Jan III. Sobjeski, Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Knezovi Zrinski, Kraljevina Ugarska, Luj XIV., kralj Francuske, Mehmed IV., Mir u Srijemskim Karlovcima, Nikola VII. Zrinski, Novi Zrin, Opsada Beča, Osmansko Carstvo, Patrijarh, Popis austrijskih vladara, Popis čeških vladara, Prag, Primogenitura, Raba, Rat za španjolsku baštinu, Rimsko-njemački car, Srbi, Srijem, Sulejmanov most, Transilvanija, Vašvarski mir, Veliki vezir, Zlatna bula Andrije II., ..., Zrinski, Zrinsko-frankopanska urota, 1. kolovoza, 12. rujna, 14. rujna, 1625., 1640., 1655., 1656., 1657., 1658., 1660., 1664., 1669., 1670., 1671., 1683., 1687., 1701., 1705., 1711., 18. srpnja, 2. travnja, 27. lipnja, 5. svibnja, 9. lipnja. Proširite indeks (26 više) »
Arsenije III. Crnojević
Arsenije III. Crnojević Arsenije III.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Arsenije III. Crnojević · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Austrija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Švedska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Češka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Beč · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Bratislava · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Drava · Vidi više »
Društvena klasa
Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Društvena klasa · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Europa · Vidi više »
Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand III. Ferdinand III. (Graz, 13. srpnja 1608. – Beč, 2. travnja 1657.), rimsko-njemački car (1637. – 1657.), ugarsko-hrvatski (1625. – 1647., no u Hrvatskoj do 1657.) i češki kralj (1627. – 1646.). Bio je kao Ferdinand IV. i austrijski nadvojvoda.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj
Ferdinand IV. (* Beč, 8. rujna 1633.; † Beč, 9. srpnja 1654.), rođen kao Ferdinand Franjo, iz dinastije Habsburg bio je od 1653.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Filip III., španjolski kralj
'''Filip III.''' Filip III.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Filip III., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Francuska · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Frankapani · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »
Jan III. Sobjeski
Jan III.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Jan III. Sobjeski · Vidi više »
Josip I., car Svetog Rimskog Carstva
Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Katoličanstvo · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Mehmed IV.
Mehmed IV. (2. siječnja 1642. – 6. siječnja 1693.), osmanski sultan Mehmed IV. Mehmed IV.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Mehmed IV. · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Novi Zrin
Prikaz Novog Zrina njemačkog autora Hieronymusa Orteliusa iz 1664. godine - na njemu je utvrda na desnoj, međimurskoj obali Mure (''Muhr flus'') turske opsade Novi Zrin (mađ.: Zrínyiújvár, ili Uj-Zrínyivár) je utvrda koju je na krajnjem istočnom rubu Međimurja (na području naselja Donja Dubrava), blizu ušća rijeke Mure u Dravu, dao sagraditi ban Nikola VII. Zrinski 1661. godine.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Novi Zrin · Vidi više »
Opsada Beča
*opsada Beča 1529.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Opsada Beča · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Patrijarh · Vidi više »
Popis austrijskih vladara
Ovo je popis austrijskih vladara od formiranje te zemlje 976.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Popis austrijskih vladara · Vidi više »
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Popis čeških vladara · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Prag · Vidi više »
Primogenitura
Primogenitura ili prvorodstvo je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Primogenitura · Vidi više »
Raba
* Raba (Slivno), naselje u općini Slivno, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Raba · Vidi više »
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Srbi · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Srijem · Vidi više »
Sulejmanov most
Sulejmanov most naziv je za most koji se nalazio u blizini Osijeka na rijeci Dravi.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Sulejmanov most · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Transilvanija · Vidi više »
Vašvarski mir
Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Vašvarski mir · Vidi više »
Veliki vezir
Veliki vezir je bio naslov za glavnu osobu među vezirima, savjetnika sultana i kao takav najviši naziv nekog službenika u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim carstvom, gdje je veliki vezir obnašao dužnost koja bi odgovarala današnjem premijeru.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Veliki vezir · Vidi više »
Zlatna bula Andrije II.
Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Zlatna bula Andrije II. · Vidi više »
Zrinski
* knezovi Zrinski, hrvatski velikaški rod.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Zrinski · Vidi više »
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1. kolovoza · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 12. rujna · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 14. rujna · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1625. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1640. · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1655. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1656. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1657. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1658. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1660. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1664. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1669. · Vidi više »
1670.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1670. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1671. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1683. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1687. · Vidi više »
1701.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1701. · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1705. · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 1711. · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 18. srpnja · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 2. travnja · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 27. lipnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 5. svibnja · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva i 9. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Leopold I. Habsburg, Leopold I., njemačko-rimski car.
