Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Letonski jezik

Indeks Letonski jezik

Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije.

28 odnosi: Abeceda, Akuzativ, Baltički jezici, Dativ, Dijalekt, Europska unija, Genitiv, Grafem, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Instrumental, Istočnobaltički jezici, Jezikoslovlje, Latvija, Latvijci, Litavski jezik, Lokativ, Materinski jezik, Morfem, Nominativ, Pruski jezik, Riga, Sjeverna Europa, Slavenski jezici, Sovjetski Savez, Vokativ, 1530., 16. stoljeće.

Abeceda

Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.

Novi!!: Letonski jezik i Abeceda · Vidi više »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Letonski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Baltički jezici

Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Letonski jezik i Baltički jezici · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Letonski jezik i Dativ · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.

Novi!!: Letonski jezik i Dijalekt · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Letonski jezik i Europska unija · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Letonski jezik i Genitiv · Vidi više »

Grafem

Grafem (grč. γράφω - pisati) je najmanja semantički određujuća jedinica pisanog jezika.

Novi!!: Letonski jezik i Grafem · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Letonski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Letonski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Novi!!: Letonski jezik i Instrumental · Vidi više »

Istočnobaltički jezici

Istočnobaltički jezici, ogranak baltičkih jezika koji sa zapadnobaltičkim čine baltičku skupinu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Letonski jezik i Istočnobaltički jezici · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Letonski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Letonski jezik i Latvija · Vidi više »

Latvijci

Zemljovid 1898. Latvijci, Letonci, Leti ili Lotiši, narod u sjeveroistočnoj Europi s oko 2,27 milijuna pripadnika (2007.), od čega 1,245 milijuna u Latviji, pripadnici baltičke skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.

Novi!!: Letonski jezik i Latvijci · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Letonski jezik i Litavski jezik · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Letonski jezik i Lokativ · Vidi više »

Materinski jezik

Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Novi!!: Letonski jezik i Materinski jezik · Vidi više »

Morfem

U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.

Novi!!: Letonski jezik i Morfem · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Novi!!: Letonski jezik i Nominativ · Vidi više »

Pruski jezik

Pruski jezik (ISO 639-3: prg) ili staropruski jedini član zapadnobaltičkih jezika kojim su govorili stari Prusi u nekadašnjoj Istočnoj Pruskoj, kraja koji danas pripada Poljskoj i Rusiji.

Novi!!: Letonski jezik i Pruski jezik · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Letonski jezik i Riga · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Letonski jezik i Sjeverna Europa · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Letonski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Letonski jezik i Sovjetski Savez · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Novi!!: Letonski jezik i Vokativ · Vidi više »

1530.

Bez opisa.

Novi!!: Letonski jezik i 1530. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Letonski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Latvijski, Latvijski jezik, Letonski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »