Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Liburni

Indeks Liburni

Pliniju Starijem Liburni (grč. Libyrnides) su antička pomorska etnoskupina koja je živjela na jugozapadu Hrvatske uz sjeveroistočni Jadran između rijeke Raše i Krke, tj.

71 odnosi: Afrodita, Akvileja, Albanija, Anatolija, Arheologija, Asirija, Baška, Balkan, Barbari, Bribir, Brončano doba, Bura, Cakavizam, Dacija, Dalmacija, Dalmati, Dijalekt, Dijana (mitologija), Drač, Etruščani, Feničani, Germani, Gramatika, Grci, Gusari, Histri, Hrvatska, Hvar, Iliri, Italija, Jadransko more, Japodi, Jonsko more, Karin, Krf, Krk, Krk (grad), Krka, Kvarnerski zaljev, Mač, Mezopotamija, Nadin, Nin, Novalja, Osor, Otrantska vrata, Plomin, Podgrađe, Prediliri, Promona, ..., Raša (rijeka), Rab, Rab (grad), Ravenna, Ravni kotari, Ribarstvo, Rimljani, Romanski jezici, Sicilija, Sirija, Skradin, Slavenski jezici, Sredozemlje, Trajan, Trgovina, Venera (mitologija), Vis, Vrbnik, Zadar, 167. pr. Kr., 9. stoljeće. Proširite indeks (21 više) »

Afrodita

Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.

Novi!!: Liburni i Afrodita · Vidi više »

Akvileja

Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.

Novi!!: Liburni i Akvileja · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: Liburni i Albanija · Vidi više »

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Liburni i Anatolija · Vidi više »

Arheologija

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Novi!!: Liburni i Arheologija · Vidi više »

Asirija

Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.

Novi!!: Liburni i Asirija · Vidi više »

Baška

Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Liburni i Baška · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Liburni i Balkan · Vidi više »

Barbari

Barbari (grčki βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.

Novi!!: Liburni i Barbari · Vidi više »

Bribir

* Bribir (Skradin), gradić kod Skradina sjedište knezova Šubića a kasnijih Zrinskih, sagrađen pored starorimske Varvarie.

Novi!!: Liburni i Bribir · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Liburni i Brončano doba · Vidi više »

Bura

Bura (sjevernjak, sjever, tal. bora) je vrlo jak vjetar, koji povremeno puše osobito u hladnije doba godine u sjevernom dijelu istočne obale Jadranskog mora, a i u nekim drugim krajevima na Zemlji.

Novi!!: Liburni i Bura · Vidi više »

Cakavizam

Cakavizam ili vlastiti naziv govornika: bodulska cakavica, je tip hrvatskih govora.

Novi!!: Liburni i Cakavizam · Vidi više »

Dacija

Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.

Novi!!: Liburni i Dacija · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Liburni i Dalmacija · Vidi više »

Dalmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmati (lat. Dalmatae, grč. Delmatoi) su antička etnogrupa koja je nastavala današnju srednju Dalmaciju i zapadnu Hercegovinu između rijeka Krke i Neretve, gdje se pojavljuju od 4.

Novi!!: Liburni i Dalmati · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je govor nekoga mjesta, kraja, pokrajine za razliku od književnoga, službenoga i standardnoga jezika; poseban tip živoga (govornog) jezika proširen na nekom užem ili širem zemljopisnom području, s izrazitim vlastitim fonetskim, morfološkim, rječničkim i drugim obilježjima kojima se odvaja od drugih tipova istoga jezika.

Novi!!: Liburni i Dijalekt · Vidi više »

Dijana (mitologija)

Dijana je staroitalska boginja svjetla, Mjeseca i života, koju su Rimljani već u najstarija vremena izjednačili s grčkom boginjom Artemidom.

Novi!!: Liburni i Dijana (mitologija) · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) je grad i luka na obali Jadranskog mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Liburni i Drač · Vidi više »

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Liburni i Etruščani · Vidi više »

Feničani

Istočna obala Mediterana domovina je ovog čuvenog pomorskog naroda. Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.

Novi!!: Liburni i Feničani · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Liburni i Germani · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Liburni i Gramatika · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; Έλληνες).- Jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.

Novi!!: Liburni i Grci · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi države.

Novi!!: Liburni i Gusari · Vidi više »

Histri

Iliri Histri.

Novi!!: Liburni i Histri · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Liburni i Hrvatska · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Liburni i Hvar · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Liburni i Iliri · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Liburni i Italija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Liburni i Jadransko more · Vidi više »

Japodi

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Japodi (lat. Iapodes, grč. Iapydoi) su sjeverozapadna etnogrupa ilirskih plemena u Starom vijeku, uglavnom na današnjem ozemlju srednje Hrvatske između rijeka Kupe (antička Colapis) i Une (Oeneus) do Velebita (Mons Baebius) i Vinodola (Valdevinum).

Novi!!: Liburni i Japodi · Vidi više »

Jonsko more

Jonsko more Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Liburni i Jonsko more · Vidi više »

Karin

* Donji Karin, gradsko naselje Benkovca, u zadarskom zaleđu na obali zaljeva Karinskog mora.

Novi!!: Liburni i Karin · Vidi više »

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Novi!!: Liburni i Krf · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Liburni i Krk · Vidi više »

Krk (grad)

Pogled na Krk i njegovu katedralu Krk, lok.

Novi!!: Liburni i Krk (grad) · Vidi više »

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Liburni i Krka · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću. Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Liburni i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Mač

Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je oružje za borbu prsa o prsa.

Novi!!: Liburni i Mač · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Liburni i Mezopotamija · Vidi više »

Nadin

Ravnokotarsko selo Nadin (Nedini­um, Nedinum) nalazi se istočno od Zadra a ll km zapadno od Benkovca.

Novi!!: Liburni i Nadin · Vidi više »

Nin

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na ovali Jadranskog mora.

Novi!!: Liburni i Nin · Vidi više »

Novalja

Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.

Novi!!: Liburni i Novalja · Vidi više »

Osor

Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.

Novi!!: Liburni i Osor · Vidi više »

Otrantska vrata

Otrantska vrata (talijanski Canale d'Otranto) su morski prolaz koji spaja Jadransko i Jonsko more i prirodni su ulaz u Jadransko more.

Novi!!: Liburni i Otrantska vrata · Vidi više »

Plomin

Plomin je malo staro naselje u općini Kršan, na jugoistočnoj obali Istre, nadomak grada Labina.

Novi!!: Liburni i Plomin · Vidi više »

Podgrađe

* podgrađe (suburbium), dio grada u srednjem vijeku koji se nalazio izvan gradskih zidina Hrvatska.

Novi!!: Liburni i Podgrađe · Vidi više »

Prediliri

Prediliri Osim klasičnih ilirskih plemena koja su bila više ili manje poznata u antičko doba rimskih osvajanja od istočnog Jadrana do Panonije, postoje i oskudni zapisi o nekim ranijim plemenima koja u rimsko doba više nisu postojala duž istočnog Jadrana.

Novi!!: Liburni i Prediliri · Vidi više »

Promona

Promona je naziv za naselje ili grad u staroj Iliriji.

Novi!!: Liburni i Promona · Vidi više »

Raša (rijeka)

Raša (tal. Arsa, lat. Arsia flumen) je rijeka u Hrvatskoj, u istočnom dijelu Istre, duljine 23 km.

Novi!!: Liburni i Raša (rijeka) · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora koji pripada Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Liburni i Rab · Vidi više »

Rab (grad)

Rab je grad u Hrvatskoj na otoku Rabu.

Novi!!: Liburni i Rab (grad) · Vidi više »

Ravenna

Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.

Novi!!: Liburni i Ravenna · Vidi više »

Ravni kotari

Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Liburni i Ravni kotari · Vidi više »

Ribarstvo

Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.

Novi!!: Liburni i Ribarstvo · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Liburni i Rimljani · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Liburni i Romanski jezici · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Liburni i Sicilija · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Liburni i Sirija · Vidi više »

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Liburni i Skradin · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Liburni i Slavenski jezici · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje (naziv latinskog porijekla: Mediteran.

Novi!!: Liburni i Sredozemlje · Vidi više »

Trajan

'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).

Novi!!: Liburni i Trajan · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajni dućan s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Liburni i Trgovina · Vidi više »

Venera (mitologija)

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji Venera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka.

Novi!!: Liburni i Venera (mitologija) · Vidi više »

Vis

Vis (tal. Lissa i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Liburni i Vis · Vidi više »

Vrbnik

Vrbnik Blažu Baromiću Vrbnik je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Liburni i Vrbnik · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Liburni i Zadar · Vidi više »

167. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Liburni i 167. pr. Kr. · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Liburni i 9. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »