Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Licitar

Indeks Licitar

Hrvatski licitarski suveniri Čakovcu Licitar je šareno ukrašeni kolač od slatkoga tijesta kakav se tradicionalno proizvodi u središnjem i nizinskome dijelu Hrvatske; također i obrtnik (medičar) koji ga proizvodi, a izrađuje i druge medenjake, napitke od meda (medica, gvirc), svijeće i zavjetne darove od očišćenoga i prerađenoga voska, te ih prodaje ponajprije na sajmovima i proštenjima.

28 odnosi: Balet, Božićno drvce, Boja, Etnografski muzej Zagreb, Hrvatska, Hrvatska kulturna baština, Karlovac, Kolač, Koprivnica, Krešimir Baranović, Licitarsko srce (balet), Med, Medenjak, Nematerijalna kulturna baština, Nematerijalna svjetska baština, Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, Samobor, Samostan, Srednja Europa, Tijesto, UNESCO, Varaždin, Vosak, Zagreb, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 19. stoljeće.

Balet

Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.

Novi!!: Licitar i Balet · Vidi više »

Božićno drvce

Tradicionalno božićno drvce Božićno drvce u domu Božićno drvce ili Božićna jelka jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.

Novi!!: Licitar i Božićno drvce · Vidi više »

Boja

Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.

Novi!!: Licitar i Boja · Vidi više »

Etnografski muzej Zagreb

Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.

Novi!!: Licitar i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Licitar i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska kulturna baština

Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera. Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.

Novi!!: Licitar i Hrvatska kulturna baština · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Licitar i Karlovac · Vidi više »

Kolač

Kolač je vrsta najčešće slatkog prehrambenog proizvoda (definicija prema hrvatskom pravilniku iz „Narodnih novina”).

Novi!!: Licitar i Kolač · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Licitar i Koprivnica · Vidi više »

Krešimir Baranović

Krešimir Baranović (Šibenik, 25. lipnja 1894. – Beograd, 17. studenoga 1975.), bio je hrvatski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Licitar i Krešimir Baranović · Vidi više »

Licitarsko srce (balet)

Scena iz baleta Licitarsko srce je hrvatski balet u tri slike koji je 1924. na vlastiti libreto skladao Krešimir Baranović.

Novi!!: Licitar i Licitarsko srce (balet) · Vidi više »

Med

Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.

Novi!!: Licitar i Med · Vidi više »

Medenjak

Medenjak je vrsta prehrambenog proizvoda, srodnog keksu.

Novi!!: Licitar i Medenjak · Vidi više »

Nematerijalna kulturna baština

Paška čipka Rovinjska batana Nematerijalna kulturna baština kao pojam obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.

Novi!!: Licitar i Nematerijalna kulturna baština · Vidi više »

Nematerijalna svjetska baština

Karta svijeta s nematerijalnom svjetskom baštinom Zvončari Kastavštine su od 2009. godine nematerijalna svjetska baština Od 1990-ih UNESCO-ov odbor za zaštitu svjetske baštine počeo je oblikovati pojam nematerijalna svjetska baština kao dijela svjetske baštine koja će se koncentrirati na nematerijalnu baštinu.

Novi!!: Licitar i Nematerijalna svjetska baština · Vidi više »

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi

Albansko višeglasno pjevanje u izvedbi pjevača iz Skrapara Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa.

Novi!!: Licitar i Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.

Novi!!: Licitar i Samobor · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Licitar i Samostan · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Licitar i Srednja Europa · Vidi više »

Tijesto

Tijesto je masa zamiješana od tekućine (vode ili mlijeka) i brašna.

Novi!!: Licitar i Tijesto · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Licitar i UNESCO · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Licitar i Varaždin · Vidi više »

Vosak

Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.

Novi!!: Licitar i Vosak · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Licitar i Zagreb · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Licitar i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Licitar i 17. stoljeće · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Licitar i 18. stoljeće · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Licitar i 19. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »