Brže od pregledniku!
68 odnosi: Antun Gustav Matoš, Antun Mihanović, Croatica Christiana periodica, Danica (časopis), Domovina, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Franjo Dugan stariji, Franjo Kuhač, Glina (grad), Gott erhalte Franz den Kaiser, Grb Republike Hrvatske, Hej, Slaveni, Horvatska domovina, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski radio, Hrvatsko zagorje, Ivica Golec, Josip Runjanin, Klanjec, Kumrovec, Marseljeza, Metonimija, Milivoj Slaviček, Nacionalni park Plitvička jezera, Narodne novine, Narodnooslobodilački rat, Orkestar, Otočac, Pokret otpora, Pukovnija, Ustav Republike Hrvatske, Vatroslav Lichtenegger, Večernji list, Zagreb, Zastava Republike Hrvatske, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, 13. lipnja, 14. lipnja, 14. ožujka, 1821., 1835., 1840-ih, 1846., 1848., 1861., 1862., ..., 1864., 1878., 1890-ih, 1891., 19. stoljeće, 1907., 1918., 1919., 1935., 1943., 1972., 1974., 1990., 1991., 21. prosinca, 24. studenoga, 29. listopada, 29. veljače. Proširite indeks (18 više) »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Antun Mihanović
Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), bio je hrvatski književnik i pravnik.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Antun Mihanović · Vidi više »
Croatica Christiana periodica
Croatica Christiana periodica, hrvatski povijesni časopis i časopis za humanističke znanosti.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Croatica Christiana periodica · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Danica (časopis) · Vidi više »
Domovina
''Domovina'' Williama-Adolphea Bougereaua (1883), simbolički prikaz Domovine kao brižne majke Domovina označava odnos između ljudi i prostora.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Domovina · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Franjo Dugan stariji
Franjo Dugan stariji (Krapinica, 11. rujna 1874. – Zagreb, 12. prosinca 1948.), hrvatski skladatelj, orguljaš, glazbeni pisac i akademik.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Franjo Dugan stariji · Vidi više »
Franjo Kuhač
Franjo Kuhač (1874.) Franjo Ksaver Kuhač (Osijek, 20. studenoga 1834. – Zagreb, 18. lipnja 1911.), bio je hrvatski etnomuzikolog i povjesničar glazbe.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Franjo Kuhač · Vidi više »
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Glina (grad) · Vidi više »
Gott erhalte Franz den Kaiser
Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867. godine.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Gott erhalte Franz den Kaiser · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Hej, Slaveni
Iz početnice, 1944. Hej, Slaveni, himnička pjesma slovačkog književnika Samuela Tomášika koju je pod naslovom Hej, Slováci napisao u Pragu 1834. na slovačkom jeziku; sadašnji naslov je iz 1838.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Hej, Slaveni · Vidi više »
Horvatska domovina
U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista ''Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka'', koji od 1836. godine izlazi pod imenom ''Danica ilirska'', objavljena je pjesma ''Horvatska Domovina'' Antuna Mihanovićahttp://www.nsk.hr/horvatska-domovina/ Horvatska domovina, nsk.hr, (pristupljeno 14. ožujka 2013.) Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino".
Novi!!: Lijepa naša domovino i Horvatska domovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Hrvatski radio · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ivica Golec
Dr.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Ivica Golec · Vidi više »
Josip Runjanin
Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Josip Runjanin · Vidi više »
Klanjec
Klanjec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Klanjec · Vidi više »
Kumrovec
Kumrovec je naselje i općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Kumrovec · Vidi više »
Marseljeza
Marseljeza (franc.: La Marseillaise, u značenju: Marsejska pjesma) je francuska državna himna.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Marseljeza · Vidi više »
Metonimija
Metonimija (grč. meta.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Metonimija · Vidi više »
Milivoj Slaviček
Milivoj Slaviček (Čakovec, 24. listopada 1929. – Zagreb, 6. studenog 2012.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Milivoj Slaviček · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Narodne novine · Vidi više »
Narodnooslobodilački rat
Prema Hrvatskoj enciklopediji, sv.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Narodnooslobodilački rat · Vidi više »
Orkestar
Nizozemski klasični orkestar O&U u Eindhovenu Orkestar je instrumentalni glazbeni ansambl koji je obično prilično velik, najčešće sa sekcijama gudača, limenih glazbala, drvenih puhačkih glazbala, uglavnom i s udaraljkama.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Orkestar · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Otočac · Vidi više »
Pokret otpora
Pokret otpora označava razne oblike otpora kojeg pružaju pojedinci, skupine ili organizacije vlasti ili politici koju smatraju neprihvatljivom.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Pokret otpora · Vidi više »
Pukovnija
Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Pukovnija · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Vatroslav Lichtenegger
Vatroslav Lichtenegger (1809. – 1885.) je hrvatski pjesnik koji je prema predaji notirao i harmonizirao Runjaninov napjev pjesme "Lijepa naša domovino" 1861. godine.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Vatroslav Lichtenegger · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Večernji list · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Zagreb · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Novi!!: Lijepa naša domovino i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 13. lipnja · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 14. lipnja · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 14. ožujka · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1821. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1835. · Vidi više »
1840-ih
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1840-ih · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1846. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1848. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1861. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1862. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1864. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1878. · Vidi više »
1890-ih
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1890-ih · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1891. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 19. stoljeće · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1907. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1919. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1935. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1943. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1974. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 1991. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 21. prosinca · Vidi više »
24. studenoga
24.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 24. studenoga · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 29. listopada · Vidi više »
29. veljače
29.
Novi!!: Lijepa naša domovino i 29. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Himna Hrvatske, Himna Republike Hrvatske, Hrvatska himna, Lijepa naša, Lijepa naša domovina.
