16 odnosi: Donji Kosinj, Gacka (rijeka), Hidroelektrana, Hrvatska, Jadova, Kosinjski most, Ličko polje (Lika), Lika, Metar, Novčica, Otešica, Ponornica, Porječje, Umjetno jezero, Vaganski vrh, Velebit.
Donji Kosinj
Donji Kosinj je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Lika (rijeka) i Donji Kosinj · Vidi više »
Gacka (rijeka)
Gacka je rijeka ponornica duga 61 km sa svojim pritokama, a izvire ispod Godače i Venca u Sincu.
Novi!!: Lika (rijeka) i Gacka (rijeka) · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Lika (rijeka) i Hidroelektrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lika (rijeka) i Hrvatska · Vidi više »
Jadova
Jadova je rijeka u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika (rijeka) i Jadova · Vidi više »
Kosinjski most
Kosinjski most Kosinjski most kameni je most preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj.
Novi!!: Lika (rijeka) i Kosinjski most · Vidi više »
Ličko polje (Lika)
Ličko polje, polje u kršu Like, uz istočne padine Velebita; obuhvaća 465 km².
Novi!!: Lika (rijeka) i Ličko polje (Lika) · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Lika (rijeka) i Lika · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Lika (rijeka) i Metar · Vidi više »
Novčica
Novčica je rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika (rijeka) i Novčica · Vidi više »
Otešica
Otešica je rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika (rijeka) i Otešica · Vidi više »
Ponornica
Reka ponire u Škocjanske jame Đulinom ponoru kod Ogulina Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine teče ispod zemlje ulazeći u krški sustav u ponorima, prirodnim otvorima na dnu ili rubu reljefnih depresija.
Novi!!: Lika (rijeka) i Ponornica · Vidi više »
Porječje
Porječje je područje s kojeg svi vodotoci teku prema jednoj rijeci.
Novi!!: Lika (rijeka) i Porječje · Vidi više »
Umjetno jezero
Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.
Novi!!: Lika (rijeka) i Umjetno jezero · Vidi više »
Vaganski vrh
Vaganski vrh visine 1.757 m je najviši vrh Velebita.
Novi!!: Lika (rijeka) i Vaganski vrh · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika (rijeka) i Velebit · Vidi više »