Brže od pregledniku!
20 odnosi: Aluminij, Apoen, Bakar, Biljke, Cink, Cvat, Duhan, Hrast lužnjak, Hrvatska, Hrvatska kuna, Hrvatski jezik, Kukuruz, Latinski jezik, Magnezij, Maslina, Mjed, Nikal, Velebitska degenija, Vinova loza, 1993..
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Lipa (novac) i Aluminij · Vidi više »
Apoen
Apoen (franc. appoint) je iznos na koji glasi kovanica, novčanica ili drugi vrijednosni papir.
Novi!!: Lipa (novac) i Apoen · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Lipa (novac) i Bakar · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Lipa (novac) i Biljke · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Lipa (novac) i Cink · Vidi više »
Cvat
Cvat predstavlja skup cvjetova na zajedničkoj cvjetnoj stapki.
Novi!!: Lipa (novac) i Cvat · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Lipa (novac) i Duhan · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Lipa (novac) i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lipa (novac) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Lipa (novac) i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Lipa (novac) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Lipa (novac) i Kukuruz · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Lipa (novac) i Latinski jezik · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Lipa (novac) i Magnezij · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Lipa (novac) i Maslina · Vidi više »
Mjed
Mjedena kocka uz uzorke cinka i bakra Mjed (ili mesing; tombak) je slitina bakra i cinka, iako može sadržavati i manje količine drugih metala (Sn, Fe, Mn, Ni, Al i Si).
Novi!!: Lipa (novac) i Mjed · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Lipa (novac) i Nikal · Vidi više »
Velebitska degenija
Velebitska degenija (degenija, lat. Degenia velebitica), endemska biljka iz porodice Brassicaceae.
Novi!!: Lipa (novac) i Velebitska degenija · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Lipa (novac) i Vinova loza · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Lipa (novac) i 1993. · Vidi više »
