Brže od pregledniku!
83 odnosi: Albert Einstein, Asteroidi, Atom, Atomska jezgra, Atomska masa, Austrija, Austrijanci, Šveđani, Barij, Beč, Berlin, Bohrov model atoma, Cambridge, Danska, Deuterij, Dinamit, Doktor, Edward Teller, Eksplozija, Elektron, Elektronvolt, Enrico Fermi, Ernest Rutherford, Eugene Wigner, Fizičar, Fizika, Francuska, Franklin Delano Roosevelt, Gama-čestica, Gorenje, Grafit, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Irène Joliot-Curie, Italija, Izotop, Kemijski element, Kinetička energija, Kisik, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Kripton, Kritična masa, Lančana reakcija, Leó Szilárd, Ledište, Litij, Ludwig Boltzmann, Majtnerij, Max Planck, Mjesečevi krateri, Nacionalsocijalizam, ..., Neutron, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za kemiju, Nuklearna energija, Nuklearna energija vezanja, Nuklearna fisija, Nuklearna fizika, Nuklearna lančana reakcija, Nuklearna reakcija, Nuklearno oružje, Otto Hahn, Otto Robert Frisch, Poduzetnički projekt, Pozitron, Profesor, Projekt Manhattan, Protaktinij, Stockholm, Sveučilište u Beču, Teška voda, Transmutacija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uranij, Usporivač neutrona, Venera, Vrenje, Vrijeme poluraspada, Znanost, 1878., 1905., 1918., 1944., 1968.. Proširite indeks (33 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Lise Meitner i Albert Einstein · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Lise Meitner i Asteroidi · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Lise Meitner i Atom · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Lise Meitner i Atomska jezgra · Vidi više »
Atomska masa
Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.
Novi!!: Lise Meitner i Atomska masa · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Lise Meitner i Austrija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Lise Meitner i Austrijanci · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Lise Meitner i Šveđani · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Lise Meitner i Barij · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Lise Meitner i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Lise Meitner i Berlin · Vidi više »
Bohrov model atoma
nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. Elektronski uhvat prikazan Bohrovim modelom atoma. atomske jezgre. Bohrov model atoma je dopuna Rutherfordovog modela atoma s dva postulata i time je uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti.
Novi!!: Lise Meitner i Bohrov model atoma · Vidi više »
Cambridge
Grad Cambridge je staro Sveučilišno mjesto u UK i administrativni centar okruga Cambridgeshirea.
Novi!!: Lise Meitner i Cambridge · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Lise Meitner i Danska · Vidi više »
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Novi!!: Lise Meitner i Deuterij · Vidi više »
Dinamit
Dinamit (prema grč.: sila, snaga) naziv je za vrlo snažan brizantni eksploziv, koji se već u 19. st. proizvodio na bazi glicerol-trinitrata, poznatijeg pod starim nazivom nitroglicerin.
Novi!!: Lise Meitner i Dinamit · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Lise Meitner i Doktor · Vidi više »
Edward Teller
Edward Teller Edward Teller (izvorno mađarsko ime: Teller Ede) (Budimpešta, 15. siječnja 1908. – Stanford, 9. rujna 2003.) je američki fizičar mađarskog podrijetla.
Novi!!: Lise Meitner i Edward Teller · Vidi više »
Eksplozija
Eksplozija je izuzetno brzo povećanje volumena medija.
Novi!!: Lise Meitner i Eksplozija · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Lise Meitner i Elektron · Vidi više »
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Novi!!: Lise Meitner i Elektronvolt · Vidi više »
Enrico Fermi
Enrico Fermi (Rim 29. rujna, 1901. – Chicago 28. studenog, 1954.), talijanski i američki fizičar.
Novi!!: Lise Meitner i Enrico Fermi · Vidi više »
Ernest Rutherford
beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.
Novi!!: Lise Meitner i Ernest Rutherford · Vidi više »
Eugene Wigner
'''Eugene Paul Wigner''' Eugene Paul Wigner (mađ. Wigner Jenő Pál; Budimpešta, 17. studenog 1902. – Princeton, New Jersey, 1. siječnja 1995.) bio je američki fizičar i matematičar, mađarskog porijekla.
Novi!!: Lise Meitner i Eugene Wigner · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Lise Meitner i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Lise Meitner i Fizika · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Lise Meitner i Francuska · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: Lise Meitner i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Lise Meitner i Gama-čestica · Vidi više »
Gorenje
Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Novi!!: Lise Meitner i Gorenje · Vidi više »
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Novi!!: Lise Meitner i Grafit · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Lise Meitner i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Irène Joliot-Curie
Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.
Novi!!: Lise Meitner i Irène Joliot-Curie · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Lise Meitner i Italija · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Lise Meitner i Izotop · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Lise Meitner i Kemijski element · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Lise Meitner i Kinetička energija · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Lise Meitner i Kisik · Vidi više »
Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti
Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.
Novi!!: Lise Meitner i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: Lise Meitner i Kripton · Vidi više »
Kritična masa
Kritična masa za plutonij je 10 kilograma. nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Kritična masa (prema grč. ϰριτιϰός, od ϰρίνειν: razlučivati, prosuđivati) je najmanja masa radioaktivne tvari u kojoj može nastati nuklearna lančana reakcija (nuklearna fisija).
Novi!!: Lise Meitner i Kritična masa · Vidi više »
Lančana reakcija
Lančana reakcija fisije urana U-235 Lančana reakcija je niz reakcija gdje proizvodi reakcije uzrokuju ponovno reakciju.
Novi!!: Lise Meitner i Lančana reakcija · Vidi više »
Leó Szilárd
Leó Szilárd Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Leo Szilard (Budimpešta, 11. veljače 1898. - La Jolla, Kalifornija, 30. svibnja 1964.), mađarski fizičar židovskog podrijetla, idejni začetnik nuklearne lančane reakcije.
Novi!!: Lise Meitner i Leó Szilárd · Vidi više »
Ledište
Krivulja hlađenja. Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ledište ili krutište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje.
Novi!!: Lise Meitner i Ledište · Vidi više »
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Novi!!: Lise Meitner i Litij · Vidi više »
Ludwig Boltzmann
Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.
Novi!!: Lise Meitner i Ludwig Boltzmann · Vidi više »
Majtnerij
Element je nazvan u čast austrijske fizičarke Lise Meitner.
Novi!!: Lise Meitner i Majtnerij · Vidi više »
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.
Novi!!: Lise Meitner i Max Planck · Vidi više »
Mjesečevi krateri
Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Topografija Mjeseca. Krateri Aristarh (lijevo) i Herod (desno) More kiša s kraterom Kopernik (na samom vrhu slike) Mjesečevi krateri su reljefne značajke Mjeseca, uz Mjesečeva mora i visoravni, sa zamjetljivim posljedicama tektonskih procesa i vulkanizma.
Novi!!: Lise Meitner i Mjesečevi krateri · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Lise Meitner i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Novi!!: Lise Meitner i Neutron · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Lise Meitner i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Lise Meitner i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nuklearna energija
Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.
Novi!!: Lise Meitner i Nuklearna energija · Vidi više »
Nuklearna energija vezanja
Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Nuklearna energija vezanja je energija koja drži nukleone (protone i neutrone) na okupu u atomskoj jezgri.
Novi!!: Lise Meitner i Nuklearna energija vezanja · Vidi više »
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Novi!!: Lise Meitner i Nuklearna fisija · Vidi više »
Nuklearna fizika
Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).
Novi!!: Lise Meitner i Nuklearna fizika · Vidi više »
Nuklearna lančana reakcija
Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Jezgra malog istraživačkog reaktora Nuklearna lančana reakcija nastaje zbog samoodržanja nuklearne fisije, tako da fisijski neutroni, kojih je prosječno oko 2,5 po fisiji jedne atomske jezgre, uzrokuju nove fisije.
Novi!!: Lise Meitner i Nuklearna lančana reakcija · Vidi više »
Nuklearna reakcija
alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.
Novi!!: Lise Meitner i Nuklearna reakcija · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: Lise Meitner i Nuklearno oružje · Vidi više »
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Novi!!: Lise Meitner i Otto Hahn · Vidi više »
Otto Robert Frisch
'''Otto Robert Frisch''' Otto Robert Frisch (Beč, 1. listopada 1904. – Cambridge, 22. rujna 1979.), austrijski nuklearni fizičar.
Novi!!: Lise Meitner i Otto Robert Frisch · Vidi više »
Poduzetnički projekt
Projekt (od lat. proiectio – bacanje naprijed, iz proiicere – baciti ispred, pružiti) je vremenski određena djelatnost s ciljem ostvarenja jedinstvenoga proizvoda, usluge ili ishoda.
Novi!!: Lise Meitner i Poduzetnički projekt · Vidi više »
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Novi!!: Lise Meitner i Pozitron · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Lise Meitner i Profesor · Vidi više »
Projekt Manhattan
Trinity, test prve atomske bombe Projekt Manhattan bio je tajni projekt američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem izrade atomske bombe.
Novi!!: Lise Meitner i Projekt Manhattan · Vidi više »
Protaktinij
Bez opisa.
Novi!!: Lise Meitner i Protaktinij · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Lise Meitner i Stockholm · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Lise Meitner i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Teška voda
Model molekule teške vode. Teška voda (D2O) (eng. heavy water) je nastala iz vodikova izotopa deuterija i kisika.
Novi!!: Lise Meitner i Teška voda · Vidi više »
Transmutacija
fuzijski reaktor i transmutira (pretvara) lagane kemijske elemente (vodik) u teže elemente (helij). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). spalacije. Transmutacija (lat. transmutatio: promjena, preinaka, preobrazba, pretvorba), u kemiji i fizici, je pretvorba jednoga kemijskog elementa (odnosno njegova izotopa) u drugi u nuklearnim reakcijama.
Novi!!: Lise Meitner i Transmutacija · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Lise Meitner i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Lise Meitner i Uranij · Vidi više »
Usporivač neutrona
Usporivač neutrona ili moderator je kemijska tvar koja se koristi u nuklearnim reaktorima, a služi da uspori brze neutrone, koji time postaju spori (termički) neutroni i mogu održavati kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju nuklearnog goriva, u kojem ima uranija-235.
Novi!!: Lise Meitner i Usporivač neutrona · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Lise Meitner i Venera · Vidi više »
Vrenje
Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.
Novi!!: Lise Meitner i Vrenje · Vidi više »
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Lise Meitner i Vrijeme poluraspada · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Lise Meitner i Znanost · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Lise Meitner i 1878. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Lise Meitner i 1905. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Lise Meitner i 1918. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Lise Meitner i 1944. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Lise Meitner i 1968. · Vidi više »
