Brže od pregledniku!
173 odnosi: Aachen, Abdikacija, Aggregat 4, Airbus A380, Ans, Antwerpen, Ardeni, Ariane 5, Avignon, Španjolska, Židovi, Češka, Bavarska, Bečki kongres, Belgija, Belgijske pokrajine, Belgijske regije, Belgijske zajednice, Benediktinci, Bitka za Liège, Bruxelles, Burgundija, Charleroi, Cisterciti, Condroz, Demokratska Republika Kongo, Duisburg, Europska komisija, Europska unija, Europsko prvenstvo u košarci – Belgija 1977., Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972., Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000., Euroregija Meuse-Rajna, Fieseler Fi 103, Fléron, FN Herstal, Francuska, Francuska revolucija, Francuska zajednica u Belgiji, Francuski jezik, Gent, Georges Simenon, Habsburg, Herstal, Hesbaye, Hindski jezik, Hokej na ledu, Italija, John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha, Justine Henin, ..., Kanada, Karolinzi, Köln, Klement VI., Košarka, Krakov, Kraljevina Jugoslavija, Latinski jezik, Legija časti, Liège (pokrajina), Liège Basket, Lille, Lubumbashi, Luksemburg, Luxembourg, Maastricht, Marie Gillain, Maroko, Meuse, Namur, Nancy, Napoleon Bonaparte, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemački jezik, Nogomet, Norveški jezik, Oton II., Pariz, Pays de Herve, Pio VII., Pivo, Plivanje, Plzeň, Poljska, Porto, Portugal, Potres, Procesija, Protureformacija, Prvi svjetski rat, Québec (grad), Ragbi, Rajna, Rat za španjolsku baštinu, Rotterdam, Rusija, Saint-Louis, Senegal, Samarkand, Santiago Calatrava, Saveznici, Schlieffenov plan, Sjeverno more, Standard Liège, Staroengleski jezik, Susa, Tunis, Sveti Hubert, Sveti Nikola, Sveto Rimsko Carstvo, Tanger, Tenis, TGV, Torino, Tour de France, Tunis, Utrecht, Uzbekistan, Valonija, Valonski jezik, Velika Gospa, Verviers, Violetta Villas, Volgograd, Wittelsbach, 1468., 1477., 1555., 17. rujna, 1704., 1789., 1794., 18. kolovoza, 1801., 1830., 1886., 1914., 1940., 1943., 1944., 1950., 1953., 1954., 1955., 1958., 1959., 1961., 1965., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1987., 1988., 1989., 1991., 1997., 1999., 2000., 2002., 2005., 2006., 2010., 29. listopada, 3. studenoga, 5. kolovoza, 6. prosinca, 6. siječnja, 705., 972.. Proširite indeks (123 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Liège i Aachen · Vidi više »
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: Liège i Abdikacija · Vidi više »
Aggregat 4
Aggregat 4 (A4) je jednostupanjski balistički projektil na tekuće gorivo koji je razvilo Udruženje za svemirske letove Trećega Reicha za potrebne topništva.
Novi!!: Liège i Aggregat 4 · Vidi više »
Airbus A380
Airbus A380 je dvopalubni, širokotrupni, četveromotorni putnički zrakoplov, proizvod europske korporacije Airbus, podružnice zrakoplovne korporacije EADS.
Novi!!: Liège i Airbus A380 · Vidi više »
Ans
Ans je gradić u Jutlandu na obali jezera Tangerang.
Novi!!: Liège i Ans · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Liège i Antwerpen · Vidi više »
Ardeni
Krajolik ardenskog sela Frahan u Belgiji Ardeni (fra. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područja u zapadnoj Europi.
Novi!!: Liège i Ardeni · Vidi više »
Ariane 5
Ariane 5 je raketa nosač iz obitelji raketa Ariane čija je primarna svrha lansiranje komercijalnih satelita u geosinkronu orbitu.
Novi!!: Liège i Ariane 5 · Vidi više »
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Novi!!: Liège i Avignon · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Liège i Španjolska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Liège i Židovi · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Liège i Češka · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Liège i Bavarska · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Liège i Bečki kongres · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Liège i Belgija · Vidi više »
Belgijske pokrajine
Regije i pokrajine u Belgiji Belgijske regije Valonija i Flandrija podijeljene su u deset pokrajina, po pet u svakoj od njih.
Novi!!: Liège i Belgijske pokrajine · Vidi više »
Belgijske regije
Belgijske regijeRegija glavnoga grada Bruxellesa ('''plavo''')Valonska regija ('''crveno''')Flamanska regija ('''žuto''') Belgija je savezna država koja se dijeli na regije i zajednice.
Novi!!: Liège i Belgijske regije · Vidi više »
Belgijske zajednice
Njemačka zajednica Belgija je savezna država koja se dijeli na regije i zajednice.
Novi!!: Liège i Belgijske zajednice · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Liège i Benediktinci · Vidi više »
Bitka za Liège
Bitka za Liège je prva bitka Prvoga svjetskoga rata i početna bitka tijekom njemačke invazije na Belgiju.
Novi!!: Liège i Bitka za Liège · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Liège i Bruxelles · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Liège i Burgundija · Vidi više »
Charleroi
Charleroi (valonski: Tchålerwè) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Hainaut, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Liège i Charleroi · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Liège i Cisterciti · Vidi više »
Condroz
Condroz je regija koja se proteže kroz belgijske pokrajine Namur, Liège i Hainaut.
Novi!!: Liège i Condroz · Vidi više »
Demokratska Republika Kongo
Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Liège i Demokratska Republika Kongo · Vidi više »
Duisburg
Duisburg je grad u Njemačkoj u pokrajini Sjevernoj Rajni - Vestfaliji.
Novi!!: Liège i Duisburg · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Liège i Europska komisija · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Liège i Europska unija · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Belgija 1977.
Europsko prvenstvo u košarci 1977. godine održalo se u Belgiji od 15.
Novi!!: Liège i Europsko prvenstvo u košarci – Belgija 1977. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.
Europsko nogometno prvenstvo 1972. održano je u Belgiji.
Novi!!: Liège i Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.
11.
Novi!!: Liège i Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000. · Vidi više »
Euroregija Meuse-Rajna
Euroregija Meuse-Rajna (francuski: Eurorégion Meuse-Rhin, nizozemski: Euregio Maas-Rijn, njemački: Euregio Maas-Rhein) je euroregija stvorena 1976. godine, dok je pravni status dobila 1991. godine. Ova regija ima površinu od 11.000 km², te oko 3,9 milijuna stanovnika koji žive na koridoru Aachen-Maastricht-Hasselt-Liège. Sjedište ove regije je Eupen u Belgiji. Ova regija je u širem smislu dio urbaniziranog europskog koridora zvanog „Plava banana”.
Novi!!: Liège i Euroregija Meuse-Rajna · Vidi više »
Fieseler Fi 103
Fiesler Fi 103 (poznat pod nazivom V-1 od njemačkog Vergeltungswaffe 1 - oružje osvete 1) rani krstareći projektil razvijen od strane nacističke Njemačke tijekom drugog svjetskog rata.
Novi!!: Liège i Fieseler Fi 103 · Vidi više »
Fléron
Fléron (valonski Fléron) je grad u Belgiji u valonskom dijelu zemlje, koji upravno spada pod pokrajinu Liège.
Novi!!: Liège i Fléron · Vidi više »
FN Herstal
FN-ov četverocilindrični motocikl iz 1913. koji je na aukciji 2007. prodan za 58.000 USD. Kabriolet Fabrique Nationalea iz 1931. Fabrique Nationale de Herstal (skraćeno FN Herstal ili FNH) je belgijska industrija oružja iz grada Herstala.
Novi!!: Liège i FN Herstal · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Liège i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Liège i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuska zajednica u Belgiji
Francuska zajednica u Belgiji (Communauté française de Belgique) je savezni entitet u Belgiji, koji je jedan od tri zajednice ove zemlje.
Novi!!: Liège i Francuska zajednica u Belgiji · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Liège i Francuski jezik · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: Liège i Gent · Vidi više »
Georges Simenon
Georges Simenon 1963. Georges Simenon (Liège, 13. veljače 1903. – Lausanne, 4. rujna 1989.), belgijski književnik.
Novi!!: Liège i Georges Simenon · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Liège i Habsburg · Vidi više »
Herstal
Herstal (bivši naziv: Héristal) je grad u Belgiji u valonskom dijelu zemlje, koji upravno spada pod pokrajinu Liège.
Novi!!: Liège i Herstal · Vidi više »
Hesbaye
Hesbaye (francuski) ili Haspengouw (nizozemski) je regija koja se proteže kroz belgijske pokrajine Limburg, Flamanski Brabant, Valonski Brabant i Liège.
Novi!!: Liège i Hesbaye · Vidi više »
Hindski jezik
Hindi (हिन्दी; khadi boli, khari boli; ISO 639-3: hin) indoeuropski je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj Indiji.
Novi!!: Liège i Hindski jezik · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: Liège i Hokej na ledu · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Liège i Italija · Vidi više »
John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha
John Churchill Marlborough John Churchill, 1.
Novi!!: Liège i John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha · Vidi više »
Justine Henin
Justine Henin (Liège, 1. lipnja 1982.) umirovljena je belgijska tenisačica, jedna od najuspješnijih u povijesti WTA Toura.
Novi!!: Liège i Justine Henin · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Liège i Kanada · Vidi više »
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Novi!!: Liège i Karolinzi · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Liège i Köln · Vidi više »
Klement VI.
Klement VI., papa od 7. svibnja 1342. do 6. prosinca 1352. godine.
Novi!!: Liège i Klement VI. · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Liège i Košarka · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Liège i Krakov · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Liège i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Liège i Latinski jezik · Vidi više »
Legija časti
Legija časti, službeno Nacionalni red Legije časti (francuski: Ordre National de la Légion d’honneur), najviše je francusko odlikovanje koje je ustanovio Napoleon Bonaparte - 19. svibnja 1802., tada samo Prvi konzul Prve republike, kao priznanje za vojne ili civilne zasluge bez obzira na podrijetlo, vjersku pripadnost ili mjesto rođenja (domovinu) primatelja (u to doba to je bila revolucionarna zamisao, potpuno u skladu s idejama Francuske revolucije) pod uvjetom da je kandidat za odlikovanje privržen temeljnim idejama Francuske revolucije: slobodi, jednakosti i bratstvu.
Novi!!: Liège i Legija časti · Vidi više »
Liège (pokrajina)
Liège je najistočnija pokrajina u belgijskoj regiji Valonija.
Novi!!: Liège i Liège (pokrajina) · Vidi više »
Liège Basket
Liège Basketje košarkaški klub iz Belgije, iz grada Liègea.
Novi!!: Liège i Liège Basket · Vidi više »
Lille
Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.
Novi!!: Liège i Lille · Vidi više »
Lubumbashi
Lubumbashi je grad na krajnjem jugu Demokratske Republike Kongo, 25 km od granice sa Zambijom, glavni grad provincije Haut-Katanga.
Novi!!: Liège i Lubumbashi · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Liège i Luksemburg · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Liège i Luxembourg · Vidi više »
Maastricht
Za ugovor potpisan 1992.
Novi!!: Liège i Maastricht · Vidi više »
Marie Gillain
Marie Gillain (Liège, 18. srpnja 1975. -) belgijska je filmska glumica i model.
Novi!!: Liège i Marie Gillain · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Liège i Maroko · Vidi više »
Meuse
* Meuse (rijeka).
Novi!!: Liège i Meuse · Vidi više »
Namur
Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur.
Novi!!: Liège i Namur · Vidi više »
Nancy
Nancy je grad na istoku Francuske, prefektura departmana Meurthe-et-Moselle, u regiji Lorraine.
Novi!!: Liège i Nancy · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Liège i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Liège i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Liège i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Liège i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Liège i Njemački jezik · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Liège i Nogomet · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Liège i Norveški jezik · Vidi više »
Oton II.
Oton II., car Svetog Rimskog Carstva Oton II. (njemački: Otto II.) (* 955.; † 7. prosinca 983. u Rimu) saski vojvoda i rimsko-njemački car (973. - 983.) Sin cara Otona I. i Adelaide (Adele) Burgundske.
Novi!!: Liège i Oton II. · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Liège i Pariz · Vidi više »
Pays de Herve
Pays de Herve je prirodna regija u Valoniji površine 420 km².
Novi!!: Liège i Pays de Herve · Vidi više »
Pio VII.
Pio VII. lat.
Novi!!: Liège i Pio VII. · Vidi više »
Pivo
Pivo Spomen ploča Staroj gradskoj pivovari u Basaričekovoj 4 u Zagrebu Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobiveno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.
Novi!!: Liège i Pivo · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: Liège i Plivanje · Vidi više »
Plzeň
Plzeň (njem. Pilsen) grad je na zapadu Češke sa 170.936 stanovnika.
Novi!!: Liège i Plzeň · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Liège i Poljska · Vidi više »
Porto
Porto (portugalski: o Porto.
Novi!!: Liège i Porto · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Liège i Portugal · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Liège i Potres · Vidi više »
Procesija
Procesija u Meckenbeurenu 2007. Procesija u Salta, Argentina. Ophod ili procesija (od lat. Processio - napredovanje, povorka, ophod), vjerski je obred i vjerska povorka u kojoj skupina ljudi prema određenim pravilima uglavnom pješice ide s jednog mjesta na drugo ili obilazi određena mjesta.
Novi!!: Liège i Procesija · Vidi više »
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.
Novi!!: Liège i Protureformacija · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Liège i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Québec (grad)
Québec (fr., također Ville de Québec, neslužbeno engleski Quebec City) glavni je grad istoimene kanadske provincije Québec, u kojoj je i treći najveći grad (nakon Montréala i Lavala).
Novi!!: Liège i Québec (grad) · Vidi više »
Ragbi
Ragbi (izvorno rugby) se razvio u školi Rugby u Engleskoj.
Novi!!: Liège i Ragbi · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Liège i Rajna · Vidi više »
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Novi!!: Liège i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Liège i Rotterdam · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Liège i Rusija · Vidi više »
Saint-Louis, Senegal
Saint-Louis ili Ndar (na jeziku wolof) je glavni grad senegalske istoimene pokrajine, Saint-Louis koja se nalazi odmah sjeverozapadno od ušća rijeke Senegal, oko 320 km sjeverno od Dakara.
Novi!!: Liège i Saint-Louis, Senegal · Vidi više »
Samarkand
Samarkand (uzbečki: Samarqand, tadžički: Самарқанд, perzijski: سمرقند, preko sogdijskog što znači "utvrđeni grad" ili "polje šećera") je grad u istoimenoj pokrajini (vilajetu) u središnjem Uzbekistanu s 362.000 stanovnika, što ga čini drugim po broju stanovnika u državi.
Novi!!: Liège i Samarkand · Vidi više »
Santiago Calatrava
Santiago Calatrava Valls (28. srpnja 1951.) je međunarodno priznat i i nagrađivan arhitekt, kipar i inženjer iz Valencije, Španjolske.
Novi!!: Liège i Santiago Calatrava · Vidi više »
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Novi!!: Liège i Saveznici · Vidi više »
Schlieffenov plan
Schlieffenov plan je strateški plan njemačkog vrhovnog štaba za borbu na zapadnom frontu protiv Francuske.
Novi!!: Liège i Schlieffenov plan · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Liège i Sjeverno more · Vidi više »
Standard Liège
Royal Standard de Liège je belgijski nogometni klub iz Liègea.
Novi!!: Liège i Standard Liège · Vidi više »
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Novi!!: Liège i Staroengleski jezik · Vidi više »
Susa, Tunis
Susa (arapski سوسة Susa; francuski: Sousse), je grad u Tunisu, oko 140 km južno od glavnoga grada Tunisa na obalama Sredozemenog mora.
Novi!!: Liège i Susa, Tunis · Vidi više »
Sveti Hubert
Sveti Hubert (Toulouse, oko 656. – 658. – Tervuren, 30. svibnja 727.), kršćanski svetac, biskup Liègea, zaštitnik lovaca.
Novi!!: Liège i Sveti Hubert · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Liège i Sveti Nikola · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Liège i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tanger
'''Tanger''', satelitska snimka Tanger je grad u sjevernom Maroku.
Novi!!: Liège i Tanger · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Liège i Tenis · Vidi više »
TGV
TGV u Parizu, ''Gare de Lyon'' TGV La Poste AGV, nasljednik TGV tehnologije TGV (fran. train à grande vitesse) je vlak velikih brzina Francuskih željeznica.
Novi!!: Liège i TGV · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Liège i Torino · Vidi više »
Tour de France
'''Tour de France 2006.''', (20 etapa; 3653,6 km). Tour de France je godišnje natjecanje u biciklizmu koje se održava kroz cijelu Francusku uz povremene posjete susjednim zemljama.
Novi!!: Liège i Tour de France · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Liège i Tunis · Vidi više »
Utrecht
; Nizozemska.
Novi!!: Liège i Utrecht · Vidi više »
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Novi!!: Liège i Uzbekistan · Vidi više »
Valonija
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur.
Novi!!: Liège i Valonija · Vidi više »
Valonski jezik
Valonski jezik (ISO 639-3: wln), jedan od pet srodnih francuskih jezika, šire oilske skupine, kojim govori oko 1 120 000 Valonaca (1998) naseljenih pretežno u Valoniji (Belgija), i drugim zemljama, Luksemburg, sjeverna Francuska, i području uz zaljev Green Bay u Wisconsinu, SAD.
Novi!!: Liège i Valonski jezik · Vidi više »
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Novi!!: Liège i Velika Gospa · Vidi više »
Verviers
Verviers je grad na istoku Belgije koji leži u dolini rijeke Vesdre na sjevernim obroncima Ardena.
Novi!!: Liège i Verviers · Vidi više »
Violetta Villas
Violetta Villas (Liège (Belgija), 10. lipnja 1938. - Lewin Kłodzki (Poljska), 5. prosinca 2011.) - poljsko-američka pjevačica, glumica i kompozitorica.
Novi!!: Liège i Violetta Villas · Vidi više »
Volgograd
Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.
Novi!!: Liège i Volgograd · Vidi više »
Wittelsbach
Grb Bavarske Wittelsbach, njemačka vladarska obitelj koja je vladala Bavarskom (1180. – 1918.), Falačkom (1214. – 1803.), Brandenburgom (1323. – 1373.), Kölnom (1583. – 1761.), Švedskom (1654. – 1718.) i Grčkom (1832. – 1862.). Članovi dinastije nosili su naslov izbornog kneza od 1214. godine, a naslov kralja od 1806. godine.
Novi!!: Liège i Wittelsbach · Vidi više »
1468.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1468. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1477. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1555. · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Liège i 17. rujna · Vidi više »
1704.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1704. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1789. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1794. · Vidi više »
18. kolovoza
18.
Novi!!: Liège i 18. kolovoza · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1801. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1830. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1886. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Liège i 1914. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Liège i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1944. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1955. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1961. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Liège i 1965. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 1991. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Liège i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Liège i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Liège i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Liège i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Liège i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Liège i 2006. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Liège i 2010. · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Liège i 29. listopada · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Liège i 3. studenoga · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Liège i 5. kolovoza · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Liège i 6. prosinca · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Liège i 6. siječnja · Vidi više »
705.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 705. · Vidi više »
972.
Bez opisa.
Novi!!: Liège i 972. · Vidi više »
