Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ljubljana

Indeks Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

122 odnosi: Anja Zavadlav, Arhitektura, Atena (grad), Austrija, Austro-Ugarska, Željeznica, Beč, Beograd, Bosma i Hercegovima, Bratislava, Chemnitz, Chengdu, Codellijev kanonikat, Dravska banovina, Drugi svjetski rat, Duhan, Elektrane i elektroenergetske mreže, Etnografija, Film, Framcuska, Glavni grad, Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani, Gmazovi, Gorenjska, Gradonačelnik, Gradska općina, Gradska općina Ljubljana, Grčka, Gruzija, Habsburg, Hektar, Herbarij, Hrvatska, HS Olimpija Ljubljana, Ilirske pokrajine, Italija, Jože Plečnik, Kazalište, Kina, Kralježnjaci, Kraljevina Jugoslavija, Kranjska, Kukci, Laibach, Latinski jezik, Leverkusen, Ljubljanica, Lokomotiva, Magistrat (Ljubljana), Mekušci, ..., Metar, Minerali, Moskva, Neoklasicizam, Nezaposlenost, Njemački jezik, Palača Auersperg u Ljubljani, Pariz, Parma, Pesaro, Plaća, Potres, Prvi svjetski rat, Ptice, Renesansa, Ribe, Rijeka, Rijeka (vodotok), Rimsko Carstvo, Rusija, Sarajevo, Sava, Sečuan, Secesija, Slovačka, Slovemija, Slovenci, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Slovenski tolar, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Slovenija, Srbija, Srednji vijek, Srednjoeuropsko vrijeme, Stanovništvo, Stari grad (Ljubljana), Starije kameno doba, Statističke regije Slovenije, Stiška palača, Susa, Tunis, Sveti Juraj, Sveučilište u Ljubljani, Talijanski jezik, Tbilisi, Tivoli, Tunis, Wiesbaden, Zagreb, Zoološki vrt Ljubljana, Zoran Janković (političar), 1144., 1146., 1220., 1335., 1461., 15., 1511., 1693., 1701., 1809., 1810., 1813., 1821., 1895., 1914., 1918., 1919., 1929., 1937., 1991., 2003., 23. travnja. Proširite indeks (72 više) »

Anja Zavadlav

Anja Zavadlav (Ljubljana, 11. svibnja 1960.), slovenska bivša alpska skijašica.

Novi!!: Ljubljana i Anja Zavadlav · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Ljubljana i Arhitektura · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Ljubljana i Atena (grad) · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Ljubljana i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Ljubljana i Austro-Ugarska · Vidi više »

Željeznica

ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.

Novi!!: Ljubljana i Željeznica · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Ljubljana i Beč · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Ljubljana i Beograd · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Ljubljana i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Bratislava

Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Ljubljana i Bratislava · Vidi više »

Chemnitz

Chemnitz (češki: Saská Kamenice, lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.

Novi!!: Ljubljana i Chemnitz · Vidi više »

Chengdu

Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan.

Novi!!: Ljubljana i Chengdu · Vidi više »

Codellijev kanonikat

Codellijev kanonikat je zgrada na Ciril-Metodovu trg br.

Novi!!: Ljubljana i Codellijev kanonikat · Vidi više »

Dravska banovina

Dravska banovina Dravska banovina je bila banovina (provincija, reglija) Kraljevine Jugoslavije od 1929.

Novi!!: Ljubljana i Dravska banovina · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Ljubljana i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Duhan

Duhan (lat. Nicotiana) je rod biljaka iz porodice Solanaceae u koju, uz još neke, također spadaju rajčica i krumpir.

Novi!!: Ljubljana i Duhan · Vidi više »

Elektrane i elektroenergetske mreže

Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. MW, radi od 2008. u blizini Leipziga http://www.juwi.com/solar_energy/references/details/waldpolenz_solar_park/de.html, "Waldpolenz Solar Park", publisher.

Novi!!: Ljubljana i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »

Etnografija

Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.

Novi!!: Ljubljana i Etnografija · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Ljubljana i Film · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ljubljana i Framcuska · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Ljubljana i Glavni grad · Vidi više »

Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani

Sjedište ljubljanske Glazbene akademije Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani – Akademija za glasbo) je visokoškolska glazbena ustanova i jedina glazbena akademija u Sloveniji.

Novi!!: Ljubljana i Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani · Vidi više »

Gmazovi

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.

Novi!!: Ljubljana i Gmazovi · Vidi više »

Gorenjska

Gorenjska Gorenjska je planinsko alpsko područje uz gornji tok rijeke Save u Sloveniji, sjeverno i sjeverozapadno od Ljubljane.

Novi!!: Ljubljana i Gorenjska · Vidi više »

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu lokalne zajednice ili lokalne samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Novi!!: Ljubljana i Gradonačelnik · Vidi više »

Gradska općina

Gradska općina je oblik lokalne samouprave reguliran slovenskim Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Novi!!: Ljubljana i Gradska općina · Vidi više »

Gradska općina Ljubljana

Gradska općina Ljubljana (slo.:Mestna občina Ljubljana) je općina u središnjoj Sloveniji u pokrajini Gorenjskoj i statističkoj regiji Središnja Slovenija.

Novi!!: Ljubljana i Gradska općina Ljubljana · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Ljubljana i Grčka · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (ili Georgija; gruzinski საქართველო) je država u istočnoj Europi,Europska unija,, 17/07/2014: "...pursuant to Article 49 of the Treaty on European Union, Georgia, Moldova and Ukraine – like any other European state – have a European perspective and may apply to become members of the Union provided that they adhere to the principles of democracy, respect fundamental freedoms and human and minority rights and ensure the rule of law..." na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Ljubljana i Gruzija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Ljubljana i Habsburg · Vidi više »

Hektar

Hektar je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Ljubljana i Hektar · Vidi više »

Herbarij

Herbarijski arak, ''Vitellaria paradoxa'' zapadnoafrička biljka Herbarij (lat. herbarium) je zbirka prešanoga sušenog bilja.

Novi!!: Ljubljana i Herbarij · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Ljubljana i Hrvatska · Vidi više »

HS Olimpija Ljubljana

HS Olimpija je slovenski klub hokeja na ledu iz Ljubljane.

Novi!!: Ljubljana i HS Olimpija Ljubljana · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (francuski: Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Ljubljana i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Ljubljana i Italija · Vidi više »

Jože Plečnik

Jože Plečnik 1943. Jože Plečnik (Ljubljana, 23. siječnja 1872. - Ljubljana, 7. siječnja 1957.), najveći slovenski arhitekt i sveučilišni profesor.

Novi!!: Ljubljana i Jože Plečnik · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Ljubljana i Kazalište · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Ljubljana i Kina · Vidi više »

Kralježnjaci

Kralježnjaci (Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.

Novi!!: Ljubljana i Kralježnjaci · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: Ljubljana i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Ljubljana i Kranjska · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Ljubljana i Kukci · Vidi više »

Laibach

Laibach je slovenski glazbeni sastav i jedan od najuspješnijih sastava s prostora bivše SFR Jugoslavije.

Novi!!: Ljubljana i Laibach · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Ljubljana i Latinski jezik · Vidi više »

Leverkusen

Leverkusen je grad na jugu njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Ljubljana i Leverkusen · Vidi više »

Ljubljanica

* Ljubljanica (Martinska Ves) - naselje u općini Martinska Ves.

Novi!!: Ljubljana i Ljubljanica · Vidi više »

Lokomotiva

Lokomotiva je vučno željezničko vozilo namijenjeno vuči ili guranju vučenih vozila (vagona).

Novi!!: Ljubljana i Lokomotiva · Vidi više »

Magistrat (Ljubljana)

Ljubljanska gradska vijećnica Magistrat (slov. Rotovž) je naziv za staru gradsku vijećnicu u Ljubljani.

Novi!!: Ljubljana i Magistrat (Ljubljana) · Vidi više »

Mekušci

Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.

Novi!!: Ljubljana i Mekušci · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Ljubljana i Metar · Vidi više »

Minerali

Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.

Novi!!: Ljubljana i Minerali · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Ljubljana i Moskva · Vidi više »

Neoklasicizam

Panoramski pogled unutrašnjosti pariškog ''Panthéona''. Neoklasicizam je umjetnički pravac koji se uvelike oslanja na klasičnu umjetnost stare Grčke i Rima.

Novi!!: Ljubljana i Neoklasicizam · Vidi više »

Nezaposlenost

Nezaposlenost u svijetu 2006. http://www.wikinerds.org/img/map/unemploy2004/ More information Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.

Novi!!: Ljubljana i Nezaposlenost · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Ljubljana i Njemački jezik · Vidi više »

Palača Auersperg u Ljubljani

Auerspergova palača Palača Auersperg ili Turjaška palača smještena je u Gosposkoj ulici br.

Novi!!: Ljubljana i Palača Auersperg u Ljubljani · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Ljubljana i Pariz · Vidi više »

Parma

Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.

Novi!!: Ljubljana i Parma · Vidi više »

Pesaro

Pesaro je grad u središnjoj Italiji.

Novi!!: Ljubljana i Pesaro · Vidi više »

Plaća

Plaća je iznos novca, kojeg plaća poslodavac zaposleniku obično mjesečno za njegov rad na temelju sklopljenog ugovora o radu.

Novi!!: Ljubljana i Plaća · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963.-1998. San Franciscu 1906. Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Ljubljana i Potres · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Ljubljana i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Ljubljana i Ptice · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Ljubljana i Renesansa · Vidi više »

Ribe

Ribe (Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Ljubljana i Ribe · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ljubljana i Rijeka · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Ljubljana i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Ljubljana i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Ljubljana i Rusija · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ljubljana i Sarajevo · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Ljubljana i Sava · Vidi više »

Sečuan

Sečuan (kineski: 四川, pinyin: Sìchuān), na zapadu poznat i kao Szechwan ili Szechuan, je pokrajina na jugozapadu Kine, čiji je glavni grad Chengdu.

Novi!!: Ljubljana i Sečuan · Vidi više »

Secesija

Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.

Novi!!: Ljubljana i Secesija · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Ljubljana i Slovačka · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Ljubljana i Slovemija · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Ljubljana i Slovenci · Vidi više »

Slovenska akademija znanosti i umjetnosti

Zgrada SAZU u Ljubljani Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (Slovenska akademija znanosti in umetnosti; SAZU), najviša je znanstvena ustanova za znanost i umjetnost u Republici Sloveniji.

Novi!!: Ljubljana i Slovenska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Slovenski tolar

Slovenski tolar (SIT), koji sastavlja 100 stotina je bio valuta u Republici Sloveniji od 1991.

Novi!!: Ljubljana i Slovenski tolar · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Ljubljana i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Ljubljana i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Ljubljana i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Ljubljana i Srednji vijek · Vidi više »

Srednjoeuropsko vrijeme

Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.

Novi!!: Ljubljana i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Ljubljana i Stanovništvo · Vidi više »

Stari grad (Ljubljana)

Ljubljanski stari grad noću Ljubljanski stari grad je bivša tvrđava smještena na brijegu usred Ljubljane.

Novi!!: Ljubljana i Stari grad (Ljubljana) · Vidi više »

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Novi!!: Ljubljana i Starije kameno doba · Vidi više »

Statističke regije Slovenije

Statističke regije Slovenije (slovenski: Statistične regije Slovenije) su oblik teritorijalne podjele koji koristi Statistički ured Republike Slovenije (SURS) za potrebe skupljanja i iskazivanja statističkih podataka.

Novi!!: Ljubljana i Statističke regije Slovenije · Vidi više »

Stiška palača

Stiška palača Stiška palača (slov. Stiški dvorec) je zgrada na Starom trgu br.

Novi!!: Ljubljana i Stiška palača · Vidi više »

Susa, Tunis

Susa (arapski سوسة Susa; francuski: Sousse), je grad u Tunisu, oko 140 km južno od glavnoga grada Tunisa na obalama Sredozemenog mora.

Novi!!: Ljubljana i Susa, Tunis · Vidi više »

Sveti Juraj

Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.

Novi!!: Ljubljana i Sveti Juraj · Vidi više »

Sveučilište u Ljubljani

Sveučilište u Ljubljani Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani) nalazi se u Ljubljani i najstarije je slovensko sveučilište.

Novi!!: Ljubljana i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Ljubljana i Talijanski jezik · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Ljubljana i Tbilisi · Vidi više »

Tivoli

Panorama Tivolija Tivoli (latinski: Tibur) je drevni grad u talijanskoj administrativnoj regiji Laciju; središte dijeceze i istoimene općine u pokrajini Rimu, oko 30 km od samog Rima.

Novi!!: Ljubljana i Tivoli · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40% teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Ljubljana i Tunis · Vidi više »

Wiesbaden

Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.

Novi!!: Ljubljana i Wiesbaden · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i Zagreb · Vidi više »

Zoološki vrt Ljubljana

Lav u LjubljaniZoološki vrt Ljubljana (Živalski vrt Ljubljana) je jedini ZOO u Sloveniji.

Novi!!: Ljubljana i Zoološki vrt Ljubljana · Vidi više »

Zoran Janković (političar)

Zoran Janković (Saraorci kod Smedereva u Srbiji, 1. siječnja 1953.), slovenski poslovni čovjek i gradonačelnik Ljubljane.

Novi!!: Ljubljana i Zoran Janković (političar) · Vidi više »

1144.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1144. · Vidi više »

1146.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1146. · Vidi više »

1220.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1220. · Vidi više »

1335.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1335. · Vidi više »

1461.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1461. · Vidi više »

15.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 15. · Vidi više »

1511.

1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Ljubljana i 1511. · Vidi više »

1693.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1693. · Vidi više »

1701.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1701. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1810. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1813. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1821. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1895. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Ljubljana i 1914. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1919. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1929. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1937. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Ljubljana i 1991. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Ljubljana i 2003. · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Ljubljana i 23. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »