Brže od pregledniku!
23 odnosi: Botanika, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Josip Kalasancije Schlosser, Književnost, Lika, Mineralogija, Moslavačka gora, Političar, Samobor, Stjepan Schulzer, Zagreb, Znanstvenik, 1. siječnja, 13. siječnja, 17. ožujka, 1813., 1835., 1861., 1867., 1869., 1893..
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Botanika · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Josip Kalasancije Schlosser
Josip Kalasancije Schlosser - Klekovski (Jindřichov, Moravska, 25. siječnja 1808. – Zagreb, 27. travnja 1882.), hrvatski Prirodoslovac i liječnik češkoga podrijetla, smatra se osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Josip Kalasancije Schlosser · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Književnost · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Lika · Vidi više »
Mineralogija
Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Mineralogija · Vidi više »
Moslavačka gora
Vrtlinske. Moslavačka gora (latinski: Mons Claudius) je gora u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Moslavačka gora · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Političar · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Samobor · Vidi više »
Stjepan Schulzer
Stjepan Schulzer (19. kolovoza 1802., Viduševac - 5. veljače 1892., Vinkovci) bio je hrvatski botaničar i mikolog.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Stjepan Schulzer · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Zagreb · Vidi više »
Znanstvenik
Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i Znanstvenik · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 1. siječnja · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 13. siječnja · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 17. ožujka · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 1813. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 1835. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 1861. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 1869. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Vukotinović i 1893. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ljudevit Farkaš Vukotinović, Ljudevit Farkaš-Vukotinović.
