Brže od pregledniku!
69 odnosi: Ante Starčević, Antun Barac, Beč, Bošnjaci, Budim, Crnogorci, Danica (časopis), Graz, Herodot, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska abeceda, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Ilirik, Ilirski pokret, Ivan Rendić, Još Hrvatska ni propala, Josip Vončina, Juraj Šižgorić, Juraj Šporer, Juraj Ratkaj, Kajkavsko narječje, Karlovac, Krapina, Latinica, Leipzig, Matija Petar Katančić, Mirogoj, Nikša Stančić, Njemački jezik, Novine Horvatzke, Pavao Ritter Vitezović, Pešta, Romantizam, Slavonija, Slovenci, Slovna reforma Ljudevita Gaja, Srbi, Varaždin, Vinko Pribojević, Zagreb, 10. siječnja, 1420., 15. listopada, 1509., 1532., 16. stoljeće, 17. siječnja, ..., 18. siječnja, 1809., 1826., 1829., 1830., 1832., 1833., 1834., 1835., 1836., 1843., 1864., 1872., 1885., 1891., 1966., 20. travnja, 6. siječnja, 8. srpnja. Proširite indeks (19 više) »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Ante Starčević · Vidi više »
Antun Barac
Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Antun Barac · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Beč · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Bošnjaci · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Budim · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Crnogorci · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Danica (časopis) · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Graz · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Herodot · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska abeceda
Hrvatska abeceda ili gajica, jedna je od mnogih koje se temelje na latiničnome pismu i prema prva četiri slova toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Hrvatska abeceda · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Ilirik · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Ilirski pokret · Vidi više »
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. – Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Ivan Rendić · Vidi više »
Još Hrvatska ni propala
Još Hrvatska ni propala hrvatska je domoljubna budnica koju je napisao Ljudevit Gaj, a uglazbio Ferdo Livadić 1833. godine.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Još Hrvatska ni propala · Vidi više »
Josip Vončina
Josip Vončina Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. - Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Josip Vončina · Vidi više »
Juraj Šižgorić
Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Juraj Šižgorić · Vidi više »
Juraj Šporer
Juraj Matija Šporer (Karlovac, 24. veljače 1795. – Rijeka, 1. kolovoza 1884.) liječnik.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Juraj Šporer · Vidi više »
Juraj Ratkaj
Juraj Ratkaj Velikotaborski (Veliki Tabor, 22. prosinca 1612. – Zagreb, 1. rujna 1666.), barun, hrvatski katolički svećenik, povjesničar iz velikaške obitelji Ratkaj.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Juraj Ratkaj · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Karlovac · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Krapina · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Latinica · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Leipzig · Vidi više »
Matija Petar Katančić
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Matija Petar Katančić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Mirogoj · Vidi više »
Nikša Stančić
Nikša Stančić (Stari Grad, 16. ožujka 1938.),, preuzeto 25.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Nikša Stančić · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Njemački jezik · Vidi više »
Novine Horvatzke
Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Novine Horvatzke · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Pešta · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Romantizam · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Slavonija · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Slovenci · Vidi više »
Slovna reforma Ljudevita Gaja
Rođen je 8.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Slovna reforma Ljudevita Gaja · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Srbi · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Varaždin · Vidi više »
Vinko Pribojević
Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz 1595. Vinko Pribojević (sredina 15. stoljeća - poslije 1532.), hrvatski povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Vinko Pribojević · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ljudevit Gaj i Zagreb · Vidi više »
10. siječnja
10.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 10. siječnja · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1420. · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 15. listopada · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1509. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1532. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 16. stoljeće · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 17. siječnja · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 18. siječnja · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1809. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1826. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1829. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1830. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1832. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1833. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1834. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1835. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1836. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1843. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1864. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1872. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1885. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1891. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 1966. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 20. travnja · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 6. siječnja · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Ljudevit Gaj i 8. srpnja · Vidi više »
