Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Ljudevit I. Pobožni

Ljudevit I. Pobožni (Ludovik, Ludvig) (778. - 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. - 840.

48 odnosi: Aachen, Akvitanija, Barcelona, Bizant, Burgundija, Danci, Framcuska, Franačka, Franci, Italija, Karlo II., francuski kralj, Karlo Veliki, Kršćanstvo, Ljudevit Njemački, Ljudevit Posavski, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Lužički Srbi, Papa, Paskal I., Pirenejski poluotok, Popis francuskih vladara, Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva, Rim, Rudolf Horvat, Sveto Rimsko Carstvo, Verdunski ugovor, 20. lipnja, 28. siječnja, 778., 781., 797., 801., 810., 814., 817., 818., 822., 823., 824., 825., 829., 831., 833., 835., 838., 839., 840., 843..

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Aachen · Vidi više »

Akvitanija

Ovo je članak o francuskoj regiji Akvitaniji.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Akvitanija · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Barcelona · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Bizant · Vidi više »

Burgundija

Burgundija (fra. Bourgogne) je pokrajina Francuske koja se sastoji od četiri departmana: Yonne (89), Côte-d'Or (21), Nièvre (58) i Saône-et-Loire (71).

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Burgundija · Vidi više »

Danci

Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Danci · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Framcuska · Vidi više »

Franačka

Franačke ekspanzije Franačka je država koju je 511. godine ustanovio Klodvig iz dinastije Merovinga nakon seobe germanskog plemena zvanog Franci na područje nekadašnje rimske provincije Galije, današnje Francuske.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Franačka · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Franci · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Italija · Vidi više »

Karlo II., francuski kralj

Karlo II. Karlo II.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Karlo II., francuski kralj · Vidi više »

Karlo Veliki

Karla Ćelavog (oko 870.) Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. - 28. siječnja 814.), franački sukralj od 768.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Karlo Veliki · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Kršćanstvo · Vidi više »

Ljudevit Njemački

Pečat Ljudevita Njemačkog Ljudevit Njemački (Ludovik, Ludvig) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. - 876.), treći sin cara Ljudevita Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Ljudevit Njemački · Vidi više »

Ljudevit Posavski

Karantancima Ljudevit Posavski bio je knez Panonske Hrvatske, a vladao je od 810. do 823. godine.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Ljudevit Posavski · Vidi više »

Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva

'''Lothar I.''' Lotar I. (795. - Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840. - 855. godine.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Lužički Srbi

Zastava Lužičkih Srba Lužički Srbi (gornjolužičkosrpski: Serbja, donjolužičkosrpski: Serby), poznati i kao Sjeverni Srbi ili Lužičani, su zapadnoslavenski narod, koji živi u istočnom dijelu Njemačke, u njemačkim pokrajinama Saska i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Lužica.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Lužički Srbi · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Papa · Vidi više »

Paskal I.

Paskal I., papa od 25. siječnja 817. do 11. veljače 824. godine.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Paskal I. · Vidi više »

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Pirenejski poluotok · Vidi više »

Popis francuskih vladara

Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Popis francuskih vladara · Vidi više »

Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva

843.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Rim · Vidi više »

Rudolf Horvat

Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. - Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Rudolf Horvat · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (njem.:Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium) je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg vijeka i ranog novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Verdunski ugovor

Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i Verdunski ugovor · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 20. lipnja · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 28. siječnja · Vidi više »

778.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 778. · Vidi više »

781.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 781. · Vidi više »

797.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 797. · Vidi više »

801.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 801. · Vidi više »

810.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 810. · Vidi više »

814.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 814. · Vidi više »

817.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 817. · Vidi više »

818.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 818. · Vidi više »

822.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 822. · Vidi više »

823.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 823. · Vidi više »

824.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 824. · Vidi više »

825.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 825. · Vidi više »

829.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 829. · Vidi više »

831.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 831. · Vidi više »

833.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 833. · Vidi više »

835.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 835. · Vidi više »

838.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 838. · Vidi više »

839.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 839. · Vidi više »

840.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 840. · Vidi više »

843.

Bez opisa.

Novi!!: Ljudevit I. Pobožni i 843. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ljudevit Pobožni, Ludovik I. Pobožni, Ludovik I. Pobožni, franački car, Ludovik Pobožni, Ludvig I, Ludvig I., Luj I. Pobožni, Luj I., Sveti Rimski Car, Luj I., car Svetog Rimskog Carstva, Luj I., car Svetog Rimskog carstva, Luj I., kralj Franačke, Luj I., kralj Francuske.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »