Brže od pregledniku!
56 odnosi: Adolfo Weber Tkalčević, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Božidar Finka, Bogoslav Šulek, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Gimnazija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, Ivo Pranjković, Jezik (časopis), Jezikoslovlje, Karađorđevo, Karlovac, Köln, Književnost, Krešimir Mićanović, Kroatistika, Marko Samardžija, Matica hrvatska, Mirogoj, Nagrada Ljudevit Jonke, Nataša Bašić, Novosadski dogovor, Prag, Prevoditelj, Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rudolf Filipović, Stjepan Ivšić, Sušak, Sveučilište u Zagrebu, Telegram (novine), Vjesnik, Zagreb, 15. ožujka, 19. stoljeće, 1907., 1933., 1940., 1942., 1945., 1949., 1950-ih, 1950., 1957., 1958., 1959., ..., 1961., 1970., 1971., 1973., 1979., 29. srpnja. Proširite indeks (6 više) »
Adolfo Weber Tkalčević
Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Adolfo Weber Tkalčević · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Božidar Finka
Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Božidar Finka · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Gimnazija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Ivo Pranjković · Vidi više »
Jezik (časopis)
Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Jezik (časopis) · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Jezikoslovlje · Vidi više »
Karađorđevo
Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Karađorđevo · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Karlovac · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Köln · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Književnost · Vidi više »
Krešimir Mićanović
Krešimir Mićanović (Brčko, 1968.), hrvatski jezikoslovac i pjesnik.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Krešimir Mićanović · Vidi više »
Kroatistika
Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Kroatistika · Vidi više »
Marko Samardžija
Marko Samardžija (Vođinci, 2. rujna 1947. – Zaprešić, 19. veljače 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac, kroatist, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Marko Samardžija · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Matica hrvatska · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Mirogoj · Vidi više »
Nagrada Ljudevit Jonke
Nagrada Ljudevit Jonke nagrada je Matice hrvatske što nosi ime velikana jezikoslovne znanosti i prevodilaštva Ljudevita Jonkea dodjeljuje se za iznimna postignuća jezikoslovaca za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Nagrada Ljudevit Jonke · Vidi više »
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Nataša Bašić · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Novosadski dogovor · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Prag · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Prevoditelj · Vidi više »
Prva sušačka hrvatska gimnazija
Prva sušačka hrvatska gimnazija osnovana je 23. studenog 1627. godine u Rijeci na Grivici kraj katedrale sv. Vida, kada isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Prva sušačka hrvatska gimnazija · Vidi više »
Rudolf Filipović
Dr.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Rudolf Filipović · Vidi više »
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Stjepan Ivšić · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Sušak · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Telegram (novine) · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Vjesnik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ljudevit Jonke i Zagreb · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 15. ožujka · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 19. stoljeće · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1907. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1933. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1942. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1945. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1949. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1950-ih · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1950. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1961. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1973. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 1979. · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Ljudevit Jonke i 29. srpnja · Vidi više »
