Brže od pregledniku!
36 odnosi: Arija, Šolta, Dnevnik, FAMU, Haloa – Praznik kurvi (1988.), Hrvatska, Ivan Zafranović, Kino klub Split, Koncert, Maslinica, Nedjelja, Nedjelja (1969.), Okupacija u 26 slika (1978.), Pad Italije, Prag, Redatelj, Scenarist, Split, Večernja zvona (1986.), Velika zlatna arena za najbolji film, Zlatna palma, 11. veljače, 1944., 1969., 1973., 1975., 1978., 1981., 1984., 1986., 1988., 1994., 1995., 2010., 2012., 2018..
Arija
Arija je u glazbi izvorno označavala svaku izražajnu melodiju, koju je u pravilu izvodio pjevač.
Novi!!: Lordan Zafranović i Arija · Vidi više »
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Lordan Zafranović i Šolta · Vidi više »
Dnevnik
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i Dnevnik · Vidi više »
FAMU
Fakultet FAMU FAMU (češki Filmová a televizní fakulta Akademie múzických umění v Praze) je jedna je od najstarijih filmskih škola u Europi.
Novi!!: Lordan Zafranović i FAMU · Vidi više »
Haloa – Praznik kurvi (1988.)
Haloa – Praznik kurvi, hrvatski dugometražni film iz 1988. godine.
Novi!!: Lordan Zafranović i Haloa – Praznik kurvi (1988.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lordan Zafranović i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Zafranović
Ivan Zafranović (Zagreb, 1973.), hrvatski slikar, grafičar i majstor borilačkih vještina.
Novi!!: Lordan Zafranović i Ivan Zafranović · Vidi više »
Kino klub Split
Kino klub Split, kinematografski klub iz Splita.
Novi!!: Lordan Zafranović i Kino klub Split · Vidi više »
Koncert
Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.
Novi!!: Lordan Zafranović i Koncert · Vidi više »
Maslinica
Maslinica je jedino šoltansko naselje koje je smješteno u uvali zapadne obale otoka.
Novi!!: Lordan Zafranović i Maslinica · Vidi više »
Nedjelja
Nedjelja je na europskom kontinentu posljednji dan u tjednu, drugi dan vikenda, koji se nalazi između subote i ponedjeljka, a povijesno je prvi dan u tjednu, što se može vidjeti i na svim kalendarima izdanim prije 1962. godine.
Novi!!: Lordan Zafranović i Nedjelja · Vidi više »
Nedjelja (1969.)
Nedjelja, hrvatski dugometražni film iz 1969. godine.
Novi!!: Lordan Zafranović i Nedjelja (1969.) · Vidi više »
Okupacija u 26 slika (1978.)
Okupacija u 26 slika hrvatska je anti-ratna drama iz 1978. godine koju je režirao Lordan Zafranović.
Novi!!: Lordan Zafranović i Okupacija u 26 slika (1978.) · Vidi više »
Pad Italije
* Kapitulacija Italije (1943.).
Novi!!: Lordan Zafranović i Pad Italije · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Lordan Zafranović i Prag · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Lordan Zafranović i Redatelj · Vidi više »
Scenarist
Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.
Novi!!: Lordan Zafranović i Scenarist · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Lordan Zafranović i Split · Vidi više »
Večernja zvona (1986.)
Večernja zvona, hrvatski dugometražni film iz 1986. godine.
Novi!!: Lordan Zafranović i Večernja zvona (1986.) · Vidi više »
Velika zlatna arena za najbolji film
Velika zlatna arena za najbolji film glavna je nagrada među zlatnim arenama koje se od 1955. godine dodjeljuju svake godine kao jugoslavenske nacionalne filmske nagrade na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Lordan Zafranović i Velika zlatna arena za najbolji film · Vidi više »
Zlatna palma
Zlatna palma (fra. Palme d'Or) ime je najprestižnije nagrade koja se dodjeljuje jednom godišnje na Filmskom festivalu u Cannesu u Francuskoj.
Novi!!: Lordan Zafranović i Zlatna palma · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Lordan Zafranović i 11. veljače · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1944. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1969. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1988. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Lordan Zafranović i 1995. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Lordan Zafranović i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Lordan Zafranović i 2012. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Lordan Zafranović i 2018. · Vidi više »
