24 odnosi: École polytechnique, Eiffelov toranj, Fizičar, Fizika, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Geometrija, Gibanje, Matematičar, Matematika, Mehanika, Paralelnost, Pariz, Popis sa 72 imena na Eiffelovom tornju, Profesor, Sila, Spreg sila, Statika, Tijelo (fizika), Vektor, Vrtnja, 1777., 1859..
École polytechnique
École polytechnique, također poznata i pod imenom l'X, je visokoškolska tehnička ustanova, a od 1976.
Novi!!: Louis Poinsot i École polytechnique · Vidi više »
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Novi!!: Louis Poinsot i Eiffelov toranj · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Louis Poinsot i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Louis Poinsot i Fizika · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Louis Poinsot i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Louis Poinsot i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Louis Poinsot i Francuzi · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Louis Poinsot i Geometrija · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Louis Poinsot i Gibanje · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Louis Poinsot i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Louis Poinsot i Matematika · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Louis Poinsot i Mehanika · Vidi više »
Paralelnost
Paralelnost ili usporednost u geometriji predstavlja odnos između dva geometrijska objekta.
Novi!!: Louis Poinsot i Paralelnost · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Louis Poinsot i Pariz · Vidi više »
Popis sa 72 imena na Eiffelovom tornju
Popis sa 72 imena na Eiffelovom tornju predstavlja popis imena 72 francuska znanstvenika veličine oko 60 cm koja su ugravirana na prvoj platformi Eiffelovog tornja.
Novi!!: Louis Poinsot i Popis sa 72 imena na Eiffelovom tornju · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Louis Poinsot i Profesor · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Louis Poinsot i Sila · Vidi više »
Spreg sila
momenta sile (gore) i sprega sile (dolje). Spreg sila. Spreg sila ili par sila predstavlja dvije sile F i –F međusobno paralelne, suprotno usmjerene, jednake po vrijednosti i s razmakom između hvatišta.
Novi!!: Louis Poinsot i Spreg sila · Vidi više »
Statika
Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.
Novi!!: Louis Poinsot i Statika · Vidi više »
Tijelo (fizika)
Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.
Novi!!: Louis Poinsot i Tijelo (fizika) · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Louis Poinsot i Vektor · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Louis Poinsot i Vrtnja · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Louis Poinsot i 1777. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Louis Poinsot i 1859. · Vidi više »