Brže od pregledniku!
34 odnosi: Boka kotorska, Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku, Dubrovnik, Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku, Gospa od Škrpjela, Gotika, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrvatski leksikon, Kotor, Krštenje Isusovo, Nikola Božidarević, Perast, Plaža Danče, Prezbiterij, Renesansa, Rijeka dubrovačka, Samostan sv. Klare u Dubrovniku, Slano, Venecija, Vicko Lovrin, 1420., 1448., 1455., 1456., 1461., 1465., 1466., 1469., 1473., 1477., 1478..
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Lovro Dobričević i Boka kotorska · Vidi više »
Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku
Crkva sv.
Novi!!: Lovro Dobričević i Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku · Vidi više »
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku
Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku Dominikanski samostan i crkva vjerski su objekti u gradu Dubrovniku.
Novi!!: Lovro Dobričević i Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Lovro Dobričević i Dubrovnik · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku
Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku Samostan i crkva unutar gradskih zidina počeli su se graditi 1317. godine, a glavnina radova dovršena je u 14. stoljeću.
Novi!!: Lovro Dobričević i Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku · Vidi više »
Gospa od Škrpjela
Gospa od Škrpjela je umjetni otočić pred mjestom Perastom u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Lovro Dobričević i Gospa od Škrpjela · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Lovro Dobričević i Gotika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lovro Dobričević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Lovro Dobričević i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska znanstvena bibliografija
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI - Croatian Scientific Bibliography) hrvatska je mrežna bibliografska baza podataka.
Novi!!: Lovro Dobričević i Hrvatska znanstvena bibliografija · Vidi više »
Hrvatski leksikon
Hrvatski leksikon je leksikon koji u dva sveska obrađuje nacionalne teme vezane uz Hrvatsku i Hrvate.
Novi!!: Lovro Dobričević i Hrvatski leksikon · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Lovro Dobričević i Kotor · Vidi više »
Krštenje Isusovo
Krštenje Isusovo (Krštenje Gospodinovo) naziv je katoličkog i anglikanskog blagdana.
Novi!!: Lovro Dobričević i Krštenje Isusovo · Vidi više »
Nikola Božidarević
Nikola Božidarević (lat. Nicolaus Rhagusinus) poznat u Italiji i kao Nicolò Raguseo (vjerojatno Kotor oko 1460. – Dubrovnik 1517.) bio je najveći dubrovački i hrvatski slikar na prijelazu iz gotike u renesansu.
Novi!!: Lovro Dobričević i Nikola Božidarević · Vidi više »
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Novi!!: Lovro Dobričević i Perast · Vidi više »
Plaža Danče
Plaža Danče je jedna od najstarijih plaža u Dubrovniku.
Novi!!: Lovro Dobričević i Plaža Danče · Vidi više »
Prezbiterij
*Prezbiterij (stara Grčka).
Novi!!: Lovro Dobričević i Prezbiterij · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Lovro Dobričević i Renesansa · Vidi više »
Rijeka dubrovačka
Pogled s Golubova kamena na Rijeku dubrovačku Stara i Nova Mokošica, Rožat, Komolac i Sustjepan u Rijeci dubrovačkoj Rijeka dubrovačka obuhvaća šire područje toka rijeke Omble, te je najveće prigradsko naseljeno područje grada Dubrovnika.
Novi!!: Lovro Dobričević i Rijeka dubrovačka · Vidi više »
Samostan sv. Klare u Dubrovniku
Velike Onofrijeve fontane Samostan sv.
Novi!!: Lovro Dobričević i Samostan sv. Klare u Dubrovniku · Vidi više »
Slano
Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.
Novi!!: Lovro Dobričević i Slano · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Lovro Dobričević i Venecija · Vidi više »
Vicko Lovrin
Vicko Lovrin († Dubrovnik, 1517. ili 1518.) – hrvatski slikar Sin je slavnoga dubrovačkoga slikara Lovre Dobričevića, prezime je dobio po imenu oca.
Novi!!: Lovro Dobričević i Vicko Lovrin · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1420. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1448. · Vidi više »
1455.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1455. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1456. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1461. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1465. · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1466. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1469. · Vidi više »
1473.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1473. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1477. · Vidi više »
1478.
Bez opisa.
Novi!!: Lovro Dobričević i 1478. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Lorenzo Bon, Lorenzo di Marino, Lovro Marinov Dobričević.
