Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ludvig I. Pobožni

Indeks Ludvig I. Pobožni

Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.

44 odnosi: Aachen, Akvitanija, Barcelona, Bernard od Italije, Bizant, Burgundija, Danci, Franačka, Franci, Francuska, Italija, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo Veliki, Kršćanstvo, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Lužički Srbi, Ludvig Njemački, Njemačka, Papa, Paskal I., Pipin I. Akvitanski, Pirenejski poluotok, Popis francuskih vladara, Rim, Sveto Rimsko Carstvo, Verdunski ugovor, 20. lipnja, 28. siječnja, 778., 797., 801., 810., 814., 817., 823., 824., 825., 829., 833., 835., 838., 839., 840., 843..

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Aachen · Vidi više »

Akvitanija

* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Akvitanija · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Barcelona · Vidi više »

Bernard od Italije

Milanu. Bernard od Italije (797. – 17. travnja 818.) bio je kralj Langobarda 810.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Bernard od Italije · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Bizant · Vidi više »

Burgundija

* Povijesne regije.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Burgundija · Vidi više »

Danci

Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Danci · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Franačka · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Franci · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Francuska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Italija · Vidi više »

Karlo II., zapadnofranački kralj

Karlo II.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Karlo Veliki · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Kršćanstvo · Vidi više »

Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva

Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Lužički Srbi

Zastava Lužičkih Srba Lužički Srbi (gornjolužičkosrpski: Serbja, donjolužičkosrpski: Serby), poznati i kao Sjeverni Srbi ili Lužičani, su zapadnoslavenski narod, koji živi u istočnom dijelu Njemačke, u njemačkim pokrajinama Saska i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Lužica.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Lužički Srbi · Vidi više »

Ludvig Njemački

Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Ludvig Njemački · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Njemačka · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Papa · Vidi više »

Paskal I.

Paskal I., papa od 25. siječnja 817. do 11. veljače 824. godine.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Paskal I. · Vidi više »

Pipin I. Akvitanski

Novčić kralja Pipina I. Pipin I. (francuski Pépin; 797. – 13. prosinca 838.) bio je franački plemić; kralj Akvitanije 817. – 838. te vojvoda (knez) Mainea 831. – 838.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Pipin I. Akvitanski · Vidi više »

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Pirenejski poluotok · Vidi više »

Popis francuskih vladara

Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Popis francuskih vladara · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Rim · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Verdunski ugovor

Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i Verdunski ugovor · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 20. lipnja · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 28. siječnja · Vidi više »

778.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 778. · Vidi više »

797.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 797. · Vidi više »

801.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 801. · Vidi više »

810.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 810. · Vidi više »

814.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 814. · Vidi više »

817.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 817. · Vidi više »

823.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 823. · Vidi više »

824.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 824. · Vidi više »

825.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 825. · Vidi više »

829.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 829. · Vidi više »

833.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 833. · Vidi više »

835.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 835. · Vidi više »

838.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 838. · Vidi više »

839.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 839. · Vidi više »

840.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 840. · Vidi više »

843.

Bez opisa.

Novi!!: Ludvig I. Pobožni i 843. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ljudevit I. Pobožni, Ljudevit Pobožni, Ludovik I. Pobožni, Ludovik I. Pobožni, franački car, Ludovik Pobožni, Ludvig I., Ludvig Pobožni, Luj I. Pobožni, Luj I., Sveti Rimski Car, Luj I., car Svetog Rimskog Carstva, Luj I., car Svetog Rimskog carstva, Luj I., kralj Franačke, Luj I., kralj Francuske, Luj Pobožni.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »