Brže od pregledniku!
17 odnosi: Žejinci, Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec, Državna cesta D1, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Josip Mihalović, Krajska Ves, Pluska, Vadina, Zagreb, Zagrebačka županija, Zgrada škole u Luci, 1926., 1995., 2. travnja, 2011..
Žejinci
Žejinci je naselje u Zagrebačkoj županiji u sastavu Općine Luka u Hrvatskom zagorju. Površina naselja iznosi 2,62 km2.
Novi!!: Luka (općina) i Žejinci · Vidi više »
Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec
Željeznička pruga Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 100 km.
Novi!!: Luka (općina) i Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec · Vidi više »
Državna cesta D1
D1, državna cesta u smjeru sjever-jug od graničnog prijelaza (GP) Macelj (granica Republike Slovenije) preko Krapine, Zagreba, Karlovca, Gračaca, Knina, Sinja do Splita.
Novi!!: Luka (općina) i Državna cesta D1 · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Luka (općina) i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Luka (općina) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Luka (općina) i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Josip Mihalović
Josip Mihalović (Torda, 16. siječnja 1814. – Zagreb, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Luka (općina) i Josip Mihalović · Vidi više »
Krajska Ves
Krajska Ves je naselje u općini Luka, Zagrebačka županija.
Novi!!: Luka (općina) i Krajska Ves · Vidi više »
Pluska
Pluska je naselje u općini Luka, Zagrebačka županija.
Novi!!: Luka (općina) i Pluska · Vidi više »
Vadina
Vadina je naselje u općini Luka, Zagrebačka županija.
Novi!!: Luka (općina) i Vadina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Luka (općina) i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Luka (općina) i Zagrebačka županija · Vidi više »
Zgrada škole u Luci
desno Zgrada škole u mjestu i općini Luka, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Luka (općina) i Zgrada škole u Luci · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Luka (općina) i 1926. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Luka (općina) i 1995. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Luka (općina) i 2. travnja · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Luka (općina) i 2011. · Vidi više »
