Brže od pregledniku!
79 odnosi: Ante Bonačić, Šime Poduje, Češka, Čehoslovačka, Bačvice, Božidar Šitić, Davorin Rudolf, Drugi svjetski rat, Engleska, Fabjan Kaliterna, Frane Matošić, Frane Tagliaferro, HNK Hajduk Split, HNK Rijeka, Hrvatska, Hrvatski nogometni savez, HVK Gusar, Janko Rodin, Jozo Matošić, Kraljevina Jugoslavija, Kuća slave splitskog športa, Leo Lemešić, Ljubo Benčić, Lopta, Lorenzo Gazzari, Mario Righi, Marko Mikačić, Mihovil Borovčić Kurir, Mirko Bonačić, Mirko Machiedo, Miroslav Blažević, Nikola Gazdić, NK Majstor s mora Split, NK Zadar, Nogomet, Otmar Gazzari, Petar Dujmović, Prvi svjetski rat, RNK Split, Slavia Prag, Split, Trener, Trofej podmlatka HNS-a, Veljko Poduje, Veslanje, Vladimir Kragić, Zagreb, Zürich, 13. listopada, 1893., ..., 1911., 1922., 1923., 1924., 1927., 1929., 1930., 1931., 1937., 1938., 1940., 1941., 1946., 1947., 1948., 1950., 1954., 1957., 1958., 1959., 1960., 1961., 1962., 1964., 1966., 1967., 1979., 1984., 25. veljače. Proširite indeks (29 više) »
Ante Bonačić
Antun Bonačić (Split, 12. lipnja 1905. – 25. rujna 1948.) je bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: Luka Kaliterna i Ante Bonačić · Vidi više »
Šime Poduje
Šime Poduje (Vis, 19. svibnja 1905. – Split, 31. listopada 1966.) je bivši hrvatski nogometaš, športski dužnosnik i pravnik.
Novi!!: Luka Kaliterna i Šime Poduje · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Luka Kaliterna i Češka · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Luka Kaliterna i Čehoslovačka · Vidi više »
Bačvice
Plaža Ovčice Plaža Firule Bačvice su stambena četvrt i gradski kotar hrvatskog grada Splita, ali i ime plitke pješčane plaže, odnosno uvale po kojoj je predio poznat.
Novi!!: Luka Kaliterna i Bačvice · Vidi više »
Božidar Šitić
Božidar Šitić (1891. – 1968.), jedan od prvih igrača Hajduka koji u njemu igra od samog osnutka 1911.
Novi!!: Luka Kaliterna i Božidar Šitić · Vidi više »
Davorin Rudolf
Davorin Rudolf (Omiš, 13. veljače 1934.) je hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science), sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti.
Novi!!: Luka Kaliterna i Davorin Rudolf · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Luka Kaliterna i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Luka Kaliterna i Engleska · Vidi više »
Fabjan Kaliterna
Fabjan Kaliterna (Split, 20. siječnja 1886. – 30. siječnja 1952.) jedan od osnivača Hajduka, brat nogometaša i trenera Luke.
Novi!!: Luka Kaliterna i Fabjan Kaliterna · Vidi više »
Frane Matošić
Frane Matošić (Split, 25. studenoga 1918. – Split, 29. listopada 2007.), bio je hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: Luka Kaliterna i Frane Matošić · Vidi više »
Frane Tagliaferro
Frane Tagliafero, nekadašnji Hajdukov igrač s ukupno 89 nastupa i 14 postignutih zgoditaka u 20 službenih nastupa u Splitskom podsavezu.
Novi!!: Luka Kaliterna i Frane Tagliaferro · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Luka Kaliterna i HNK Hajduk Split · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Luka Kaliterna i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Luka Kaliterna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski nogometni savez
Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.
Novi!!: Luka Kaliterna i Hrvatski nogometni savez · Vidi više »
HVK Gusar
Hrvatski veslački klub »Gusar« iz Splita najtrofejniji je veslački klub u Hrvatskoj.
Novi!!: Luka Kaliterna i HVK Gusar · Vidi više »
Janko Rodin
Janko Rodin (Kaštel Lukšić, 17 Veljače 1900. – Zagreb, 14. Rujna 1974.) bio je hrvatski nogometaš i predsjednik Hajduka.
Novi!!: Luka Kaliterna i Janko Rodin · Vidi više »
Jozo Matošić
Jozo Matošić (27. siječnja 1913., Split - 1. ožujka 1999., Dubrovnik) je bio hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: Luka Kaliterna i Jozo Matošić · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Luka Kaliterna i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kuća slave splitskog športa
Kuća slave splitskog športa je ustanova koja se nalazi u Muzeju športa u Splitu.
Novi!!: Luka Kaliterna i Kuća slave splitskog športa · Vidi više »
Leo Lemešić
Leo Lemešić (Sinj, 8. lipnja 1908. – Split, 15. kolovoza 1978.), hrvatski nogometaš, reprezentativac, sudac, trener, izbornik i športski djelatnik.
Novi!!: Luka Kaliterna i Leo Lemešić · Vidi više »
Ljubo Benčić
Ljubo Benčić (Stari Grad, 2. siječnja 1905. – Zagreb, 28. veljače 1992.), bivši hrvatski nogometni igrač i trener.
Novi!!: Luka Kaliterna i Ljubo Benčić · Vidi više »
Lopta
Lopta, predmet zastupljen u mnogim športovima.
Novi!!: Luka Kaliterna i Lopta · Vidi više »
Lorenzo Gazzari
Lorenzo Renzo Gazzari (Hvar, 1. srpnja 1907. – Firenca, 30. ožujka 1998.) je bivši nogometaš i tenisač.
Novi!!: Luka Kaliterna i Lorenzo Gazzari · Vidi više »
Mario Righi
Mario Righi, jedan od nekadašnjih igrača Hajduka koji za klub počinje igrati još desetih godina dvadesetog stoljeća, a prvi nastup na službenoj utakmici zaigrao je protiv splitskog Borca 28. ožujka 1920. prvoj nakon osnivanja splitskog nogometnog podsaveza.
Novi!!: Luka Kaliterna i Mario Righi · Vidi više »
Marko Mikačić
Marko Mikačić (Split, 1911 – Split, 1946), obrambeni Hajdukov igrač koji je igrao na mjestu lijevog braniča.
Novi!!: Luka Kaliterna i Marko Mikačić · Vidi više »
Mihovil Borovčić Kurir
Mihovil Borovčić Kurir (Split, 29. rujna 1896. – Split, 22. siječnja 1980.) je bivši hrvatski nogometaš i športski dužnosnik.
Novi!!: Luka Kaliterna i Mihovil Borovčić Kurir · Vidi više »
Mirko Bonačić
Mirko Bonačić, nadimak Babica (Split, 8. ožujka 1903. – Split, 18. listopada 1989.) je bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: Luka Kaliterna i Mirko Bonačić · Vidi više »
Mirko Machiedo
Mirko Machiedo, nogometaš Hajduka iz prve polovice 1920-tih godina koji je svoj prvi službeni nastup zabilježio još na prvoj utakmici u splitskom podsavezu protiv splitskog Borca koja se održala 28. ožujka 1920., a na kojem nastupa u početnom sastavu i zabija dva gola.
Novi!!: Luka Kaliterna i Mirko Machiedo · Vidi više »
Miroslav Blažević
Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.) bio je počasni izbornik Hrvatskog nogometnog saveza, hrvatski nogometni stručnjak i trener.
Novi!!: Luka Kaliterna i Miroslav Blažević · Vidi više »
Nikola Gazdić
200px Nikola Gazdić (Split, rođen sredinom 1890-tih; - 6. prosinca 1922.), Hajdukov igrač na mjestu napadača.
Novi!!: Luka Kaliterna i Nikola Gazdić · Vidi više »
NK Majstor s mora Split
JŠK Vuk bio je nogometni klub iz grada Splita.
Novi!!: Luka Kaliterna i NK Majstor s mora Split · Vidi više »
NK Zadar
NK Zadar bivši je hrvatski nogometni klub iz grada Zadra.
Novi!!: Luka Kaliterna i NK Zadar · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Luka Kaliterna i Nogomet · Vidi više »
Otmar Gazzari
Otmar Gazzari (Cavtat, 20. prosinca 1905. – Zagreb, 1987.) je bivši nogometni vratar i bejzbolaš.
Novi!!: Luka Kaliterna i Otmar Gazzari · Vidi više »
Petar Dujmović
Petar Dujmović (Split, 19. kolovoz 1893 - Zadar †3. lipnja 1980), poznat kao Fjaka, jedan je od prvih nogometaša Hajduka iz 1910-tih godina, obrambeni igrač.
Novi!!: Luka Kaliterna i Petar Dujmović · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Luka Kaliterna i Prvi svjetski rat · Vidi više »
RNK Split
RNK Split hrvatski je nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Luka Kaliterna i RNK Split · Vidi više »
Slavia Prag
SK Slavia Prag (češ.: SK Slavia Praha) češki je nogometni klub iz Praga.
Novi!!: Luka Kaliterna i Slavia Prag · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Luka Kaliterna i Split · Vidi više »
Trener
Nogometni trener pojašnjava taktiku Trener je osoba koja vodi, podučava i trenira športaše ili športske klubove.
Novi!!: Luka Kaliterna i Trener · Vidi više »
Trofej podmlatka HNS-a
Trofej podmlatkaTrofej podmlatka najviša je nagrada Hrvatskog nogometnog saveza utemeljena 10. prosinca 1977. godine.
Novi!!: Luka Kaliterna i Trofej podmlatka HNS-a · Vidi više »
Veljko Poduje
Veljko (Vjekoslav) Poduje (Šibenik, 24. veljače 1907. godine - Rijeka, 2. ožujka 1993. godine) je bio hrvatski nogometaš, nogometni trener, sudac, novinar i profesor.
Novi!!: Luka Kaliterna i Veljko Poduje · Vidi više »
Veslanje
minijatura Dvojac bez kormilara. Veslač bliže krmi, na slici bliže, naziva se štroker i on daje tempo i količinu snage u zaveslaj. Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima.
Novi!!: Luka Kaliterna i Veslanje · Vidi više »
Vladimir Kragić
Vladimir-Vlade Kragić (Split, 8. lipnja 1910. – Split, 17. rujna 1975.), hrvatski bivši nogometaš i legendarni splitski Hajdukov bombarder.
Novi!!: Luka Kaliterna i Vladimir Kragić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Luka Kaliterna i Zagreb · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Luka Kaliterna i Zürich · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Luka Kaliterna i 13. listopada · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1893. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1911. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1927. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1931. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1941. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1950. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1954. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1962. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1967. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1979. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Kaliterna i 1984. · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: Luka Kaliterna i 25. veljače · Vidi više »
