Brže od pregledniku!
68 odnosi: Antun Mihalović, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Žandarmerija, Željezni križ, Čanak, Beograd, Boran, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bukovina, Cluj, Cluj-Napoca, Dnjestar, Drina, General bojnik, General pješaštva, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Karlo I. Austrijski, Karpati, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Kraljevsko ugarsko domobranstvo, Mihael Mihaljević, Našice, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Osijek, Oskar Potiorek, Otočac, Prvi svjetski rat, Rumunjska, Rusko Carstvo, Soča, Srijem, Trg svetog Marka, Višegrad, XIII. hrvatsko-slavonski korpus, 1. svibnja, 15. studenoga, 1851., 1870., 1874., 1882., 1899., 1903., 1904., 1906., ..., 1907., 1909., 1911., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1930., 21. siječnja, 22. lipnja, 25. domobranska pješačka pukovnija, 26. listopada, 28. listopada, 29. listopada, 30. listopada, 42. domobranska pješačka divizija, 7. armija (Austro-Ugarska). Proširite indeks (18 više) »
Antun Mihalović
Antun pl.
Novi!!: Luka Šnjarić i Antun Mihalović · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Luka Šnjarić i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Luka Šnjarić i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Luka Šnjarić i Austrougarska vojska · Vidi više »
Žandarmerija
'''''Karabinijer''''', pripadnik talijanske žandarmerije Žandarmerija (oružništvo) je vojna formacija zadužena za obavljanje policijskih zadaća, iako mogu obavljati i neke vojne zadaće, a često služe i za obavljanje humanitarnih misija (npr. traganje i spašavanje).
Novi!!: Luka Šnjarić i Žandarmerija · Vidi više »
Željezni križ
Željezni križ (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje.
Novi!!: Luka Šnjarić i Željezni križ · Vidi više »
Čanak
Čanak je selo u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Luka Šnjarić i Čanak · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Luka Šnjarić i Beograd · Vidi više »
Boran
Boran, porodica, ili po nekima, dio porodice Bora-Huitoto ili Huitoto-Bora, čiji su jezici raširenih u peruanskom departmanu Loreto, točnije provinciji Maynas, kolumbijskom departmanu Amazonas i brazilskoj državi Amazonas.
Novi!!: Luka Šnjarić i Boran · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Novi!!: Luka Šnjarić i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Luka Šnjarić i Bukovina · Vidi više »
Cluj
Rumunjska.
Novi!!: Luka Šnjarić i Cluj · Vidi više »
Cluj-Napoca
Cluj-Napoca (mađ. Kolozsvár, njem. Klausenburg, srednjovj. lat. Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj.
Novi!!: Luka Šnjarić i Cluj-Napoca · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Luka Šnjarić i Dnjestar · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Luka Šnjarić i Drina · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Luka Šnjarić i General bojnik · Vidi više »
General pješaštva
Nezavisne Države Hrvatske. General pješaštva (njem. general der infanterie, rus. генерал от инфантерии) je vojni čin karakterističan za njemačku i rusku vojsku.
Novi!!: Luka Šnjarić i General pješaštva · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Luka Šnjarić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Luka Šnjarić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Novi!!: Luka Šnjarić i Karlo I. Austrijski · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Luka Šnjarić i Karpati · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Luka Šnjarić i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Luka Šnjarić i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Novi!!: Luka Šnjarić i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Kraljevsko ugarsko domobranstvo
zastava ugarskog domobranstva 200px Kraljevsko Ugarsko Domobranstvo (Magyar Királyi Honvédség, königlich ungarische Landwehr), najčešće samo Honvéd, bilo je sastavnica austrougarske vojske od 1867. do 1918., uz zajedničku vojsku i Carsko i kraljevsko domobranstvo (u austrijskom dijelu).
Novi!!: Luka Šnjarić i Kraljevsko ugarsko domobranstvo · Vidi više »
Mihael Mihaljević
Mihovil (Mihael) Mihaljević (Oštarije, 26. listopada 1864. – Zagreb, 11. travnja 1925.) bio je hrvatski general Austrougarske vojske i jedan od posljednjih zapovjednika Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
Novi!!: Luka Šnjarić i Mihael Mihaljević · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Luka Šnjarić i Našice · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Luka Šnjarić i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Luka Šnjarić i Osijek · Vidi više »
Oskar Potiorek
Oskar Potiorek (Bad Bleiberg, 20. rujna 1853. – Klagenfurt, 17. prosinca 1933.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Luka Šnjarić i Oskar Potiorek · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Luka Šnjarić i Otočac · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Luka Šnjarić i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Luka Šnjarić i Rumunjska · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Luka Šnjarić i Rusko Carstvo · Vidi više »
Soča
Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).
Novi!!: Luka Šnjarić i Soča · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Luka Šnjarić i Srijem · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Luka Šnjarić i Trg svetog Marka · Vidi više »
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Luka Šnjarić i Višegrad · Vidi više »
XIII. hrvatsko-slavonski korpus
XIII hrvatsko-slavonski korpus (zbor) je bio korpus zajedničke vojske (gemeinsamarmee) austro-ugarske vojske.
Novi!!: Luka Šnjarić i XIII. hrvatsko-slavonski korpus · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1. svibnja · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Luka Šnjarić i 15. studenoga · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1851. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1870. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1874. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1882. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1899. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1909. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1918. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Luka Šnjarić i 1930. · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Luka Šnjarić i 21. siječnja · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Luka Šnjarić i 22. lipnja · Vidi više »
25. domobranska pješačka pukovnija
25.
Novi!!: Luka Šnjarić i 25. domobranska pješačka pukovnija · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Luka Šnjarić i 26. listopada · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Luka Šnjarić i 28. listopada · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Luka Šnjarić i 29. listopada · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Luka Šnjarić i 30. listopada · Vidi više »
42. domobranska pješačka divizija
42.
Novi!!: Luka Šnjarić i 42. domobranska pješačka divizija · Vidi više »
7. armija (Austro-Ugarska)
7.
Novi!!: Luka Šnjarić i 7. armija (Austro-Ugarska) · Vidi više »
