Brže od pregledniku!
31 odnosi: Akcelerator čestica, Astronomija, Astronomski objekt, Barn, Bolometar, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Galaktika, Magnituda (astronomija), Metar, Mjerna jedinica, Nuklearni udarni presjek, Promjer, Radijacija, Sekunda, Sirius, Snaga, Stefan-Boltzmannov zakon, Stefan–Boltzmannova konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svjetlosni tok, Svjetlost, Temperatura, Tok zračenja, Val, Valna duljina, Vat, Vrijeme (fizika), Zakočno zračenje, Zvijezda.
Akcelerator čestica
Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Dio nekadašnjeg sinkrociklotrona (Orsay, Francuska). ubrzavanje. Velikog hadronskog sudarivača ili '''LHC'''-a. Kompaktni mionski solenoid ('''CMS''') detektor za Veliki hadronski sudarivač ('''LHC'''). Akcelerator čestica, ubrzivač čestica ili sudarivač je uređaj u kojem se električki nabijene čestice (elektroni, protoni, ioni i druge) stalnim ili izmjeničnim električnim poljima ubrzavaju do visokih kinetičkih energija.
Novi!!: Luminoznost i Akcelerator čestica · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Luminoznost i Astronomija · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Luminoznost i Astronomski objekt · Vidi više »
Barn
Barn (znak: b) mjerna je jedinica za površinu i koristi se u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica.
Novi!!: Luminoznost i Barn · Vidi više »
Bolometar
mikrovalnog pozadinskog zračenja (zahvalnošću: NASA/JPL-Caltech). Bolometar (grč. βολή: izbačaj; zraka) je vrlo osjetljiv mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje energije zračenja.
Novi!!: Luminoznost i Bolometar · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Luminoznost i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Luminoznost i Energija · Vidi više »
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Novi!!: Luminoznost i Galaktika · Vidi više »
Magnituda (astronomija)
Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.
Novi!!: Luminoznost i Magnituda (astronomija) · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Luminoznost i Metar · Vidi više »
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Novi!!: Luminoznost i Mjerna jedinica · Vidi više »
Nuklearni udarni presjek
Nuklearni udarni presjek uranija-235 u ovisnosti od brzine ili energije (temperature) neutrona Prikaz nuklearnog udarnog presjeka Nuklearni udarni presjek je vrlo važan pojam iz nuklearne fizike, kojim se određuje iskoristljivost neke nuklearne reakcije ili vjerojatnost da dođe do sudara između neke ulazne elementarne čestice i atomske jezgre nekog atoma.
Novi!!: Luminoznost i Nuklearni udarni presjek · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Luminoznost i Promjer · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Luminoznost i Radijacija · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Luminoznost i Sekunda · Vidi više »
Sirius
Sirius (α CMa / α Canis Majoris / Alfa Canis Majoris, lat. Sīrĭus) je najsjajnija zvijezda noćnog neba.
Novi!!: Luminoznost i Sirius · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Luminoznost i Snaga · Vidi više »
Stefan-Boltzmannov zakon
Graf funkcije ukupne količine zračenja j^\star proporcionalan je temperaturi T\,. Za tirkiznu boju ukupna količina zračenja, prema Wienovoj približnoj formuli, j^\star_W.
Novi!!: Luminoznost i Stefan-Boltzmannov zakon · Vidi više »
Stefan–Boltzmannova konstanta
Stefan–Boltzmannova konstanta je fizikalna konstanta, obično označena s grčkim slovom σ, koja je konstanta proporcionalnosti u Stefan-Boltzmannovom zakonu: ukupna količina energije j*, koje idealno crno tijelo zrači, po jedinici površine i u nekoj jedinici vremena, je direktno proporcionalna s četvtom potencijom termodinamičke temperature T. Vrijednost Stefan–Boltzmannove konstante u SI sustavu iznosi: Vrijednost Stefan–Boltzmannove konstante se može teoretski izvesti iz Stefan-Boltzmannovog zakona, ali je i potvrđena pokusima.
Novi!!: Luminoznost i Stefan–Boltzmannova konstanta · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Luminoznost i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Luminoznost i Sunce · Vidi više »
Svjetlosni tok
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosni tok, luminacijski fluks ili svjetlosna snaga (oznaka Фs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga svjetlosnog zračenja; određena je kao umnožak svjetlosne jakosti Is i ugla osvjetljenja ω: Mjerna jedinica svjetlosnoga toka jest lumen (lm).
Novi!!: Luminoznost i Svjetlosni tok · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Luminoznost i Svjetlost · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Luminoznost i Temperatura · Vidi više »
Tok zračenja
Crookesov radiometar u radu. Tok zračenja ili radijacijski fluks (oznaka Ф) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga elektromagnetskog ili čestičnoga zračenja.
Novi!!: Luminoznost i Tok zračenja · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Luminoznost i Val · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Luminoznost i Valna duljina · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Luminoznost i Vat · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Luminoznost i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zakočno zračenje
Skica rendgenskog kočnog zračenja putem zakočenja brzog elektrona u Coulombovom polju atomske jezgre. elementarnih čestica. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Zakočno zračenje, kočno zračenje ili bijela radijacija je elektromagnetsko zračenje (uključujući sinkrotronsko zračenje) koje nastaje pri ubrzanju slobodne električki nabijene čestice.
Novi!!: Luminoznost i Zakočno zračenje · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Luminoznost i Zvijezda · Vidi više »
