Brže od pregledniku!
37 odnosi: Češki jezik, Bautzen, Bečki kongres, Biblija, Cottbus, Donjolužičkosrpski jezik, Dvojina, Gornjolužičkosrpski jezik, Kraljevina Saska, Laba, Latinica, Lehitski jezici, Lužički Srbi, Martin Luther, Naglasak, Njemačka, Njemački jezik, Odra, Pariz, Prag, Pruska, Prvi svjetski rat, Samoglasnik, Slaveni, Slog, Slovački jezik, Standardni jezik, Zapadnoslavenski jezici, 1595., 1679., 1706., 1721., 1728., 1761., 1847., 1912., 1945..
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Češki jezik · Vidi više »
Bautzen
Panorama Bautzena (gornjolužičkosrpski: Budyšin) (do 3. lipnja 1868. službeno Budissin) grad je u Gornjoj Lužici u Njemačkoj.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Bautzen · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Bečki kongres · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Biblija · Vidi više »
Cottbus
Cottbus (lužičkosrpski: Chośebuz) njemački je grad u saveznoj pokrajini Brandenburgu, blizu poljske granice, oko 125 km jugoistočno od Berlina.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Cottbus · Vidi više »
Donjolužičkosrpski jezik
Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: dsb), zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Donjolužičkosrpski jezik · Vidi više »
Dvojina
Dvojina (dual) gramatički je oblik koji označava dva predmeta, pojma, bića, pojave, osobe.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Dvojina · Vidi više »
Gornjolužičkosrpski jezik
Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Gornjolužičkosrpski jezik · Vidi više »
Kraljevina Saska
Kraljevina Saska unutar Njemačkog Carstva Kraljevina Saska (njemački: Königreich Sachsen), trajala je između 1806.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Kraljevina Saska · Vidi više »
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Laba · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Latinica · Vidi više »
Lehitski jezici
Lehitski jezici, malena skupina zapadnoslavenskih jezika koji se govore ili su se govorili na području današnje Poljske gdje se još govore poljski, šleski i kašupski, i sjeveroistoku Njemačke gdje se govorio (danas izumrli) polapski jezik.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Lehitski jezici · Vidi više »
Lužički Srbi
Zastava Lužičkih Srba Lužički Srbi (gornjolužičkosrpski: Serbja, donjolužičkosrpski: Serby), poznati i kao Sjeverni Srbi ili Lužičani, su zapadnoslavenski narod, koji živi u istočnom dijelu Njemačke, u njemačkim pokrajinama Saska i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Lužica.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Lužički Srbi · Vidi više »
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Martin Luther · Vidi više »
Naglasak
Naglasak ili akcent je isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Naglasak · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Njemački jezik · Vidi više »
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Odra · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Pariz · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Prag · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Samoglasnik · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Slaveni · Vidi više »
Slog
Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Slog · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Slovački jezik · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Standardni jezik · Vidi više »
Zapadnoslavenski jezici
Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i Zapadnoslavenski jezici · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1595. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1679. · Vidi više »
1706.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1706. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1721. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1728. · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1761. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1847. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1912. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Lužičkosrpski jezici i 1945. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Lužičkosrpski, Lužičkosrpski jezik.
