Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

M/B Dunav

Indeks M/B Dunav

M/B Dunav je bio hrvatski teretni brod za prijevoz sipkog tereta.

18 odnosi: Atlantska plovidba, Croatia Line, David Kabalin, Dieselov motor, Fiat, Hrvatska, Kagošima, Qingdao, Rijeka, Teretni brod, Yokohama, 10. siječnja, 1973., 1980., 1981., 2. siječnja, 25. siječnja, 28. prosinca.

Atlantska plovidba

Atlantska plovidba d.d., hrvatsko brodarsko poduzeće sa sjedištem u Dubrovniku.

Novi!!: M/B Dunav i Atlantska plovidba · Vidi više »

Croatia Line

Croatia Line d.d. je bila brodarsko poduzeće sa sjedištem u Rijeci.

Novi!!: M/B Dunav i Croatia Line · Vidi više »

David Kabalin

David Kabalin Vinodolski (Novi Vinodolski, 1918. – 21. kolovoza 2012.) je hrvatski pjesnik, književnik i nekad istaknuti privrednik iz Novog Vinodolskog.

Novi!!: M/B Dunav i David Kabalin · Vidi više »

Dieselov motor

Dieselov motor ili dizelski motor, motor s unutarnjim izgaranjem, koji koristi dizel kao pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.

Novi!!: M/B Dunav i Dieselov motor · Vidi više »

Fiat

Fiat je brand koji obuhvaća više industrijskih društava proizašlih iz dioničkog društva Fabbrica Italiana Automobili Torino, osnovanoga 11. srpnja 1899. godine u Torinu u Italiji.

Novi!!: M/B Dunav i Fiat · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: M/B Dunav i Hrvatska · Vidi više »

Kagošima

Grad Kagošima s vulkanom Sakurajima Kagoshima je grad u Japanu.

Novi!!: M/B Dunav i Kagošima · Vidi više »

Qingdao

Qingdao (pinyin; tradicionalno Ch’ing-tao i Tsingtao) najveći je grad i najprometnija luka u pokrajini Shandong (Shantung) koja se nalazili u sjeveroistočnom dijelu Narodne Republike Kine.

Novi!!: M/B Dunav i Qingdao · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: M/B Dunav i Rijeka · Vidi više »

Teretni brod

Teretni brod je vrsta broda koji služi za prijevoz raznih vrsta tereta iz jedne luke u drugu.

Novi!!: M/B Dunav i Teretni brod · Vidi više »

Yokohama

Yokohama (jap. 横浜市 Yokohama-shi) je grad u Japanu, glavni grad prefekture Kanagawa.

Novi!!: M/B Dunav i Yokohama · Vidi više »

10. siječnja

10.

Novi!!: M/B Dunav i 10. siječnja · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: M/B Dunav i 1973. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: M/B Dunav i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: M/B Dunav i 1981. · Vidi više »

2. siječnja

2.

Novi!!: M/B Dunav i 2. siječnja · Vidi više »

25. siječnja

25.

Novi!!: M/B Dunav i 25. siječnja · Vidi više »

28. prosinca

28.

Novi!!: M/B Dunav i 28. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »