Brže od pregledniku!
14 odnosi: Brodogradilište Kraljevica, Hrvatska, Josip Broz Tito, Leonid Brežnjev, M/V Alla Tarasova, M/V Antonina Nezhdanova, M/V Klavdiya Yelanskaya, M/V Lyubov Orlova, M/V Mariya Savina, M/V Mariya Yermolova, M/V Olga Androvskaya, M/V Olga Sadovskaya, Putnički brod, 1977..
Brodogradilište Kraljevica
Kraljevica je brodogradilište, koje se nalazilo u istoimenom gradu Kraljevica, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i Brodogradilište Kraljevica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i Hrvatska · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i Josip Broz Tito · Vidi više »
Leonid Brežnjev
Leonid Brežnjev (19. prosinca 1906./1. siječnja 1907. – 10. studenog 1982.) je bio Generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza (vođa SSSR-a) od 1964. godine.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i Leonid Brežnjev · Vidi više »
M/V Alla Tarasova
M/V Alla Tarasova je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Alla Tarasova · Vidi više »
M/V Antonina Nezhdanova
M/V Antonina Nezhdanova je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Antonina Nezhdanova · Vidi više »
M/V Klavdiya Yelanskaya
M/V Klavdia Yelanskaya je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Klavdiya Yelanskaya · Vidi više »
M/V Lyubov Orlova
M/V Lyubov Orlova je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Lyubov Orlova · Vidi više »
M/V Mariya Savina
M/V Maria Savina je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Mariya Savina · Vidi više »
M/V Mariya Yermolova
M/V Maria Yermolova je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Mariya Yermolova · Vidi više »
M/V Olga Androvskaya
M/V Olga Androvskaya je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Olga Androvskaya · Vidi više »
M/V Olga Sadovskaya
M/V Olga Sadovskaya je bio hrvatski putnički brod.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i M/V Olga Sadovskaya · Vidi više »
Putnički brod
Putnički prekooceanski brod ''Queen Elizabeth 2''. Putnički brod je vrsta trgovačkog broda kojemu je osnovna namjena prijevoz putnika.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i Putnički brod · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: M/V Klavdiya Yelanskaya i 1977. · Vidi više »
