Brže od pregledniku!
63 odnosi: Aachen, Alexandre Dumas (otac), André Rieu, Antički Rim, Armenija, August, Austrijski nasljedni rat, Belgija, Boudewijn Zenden, Brabant, Castrum, Drugi svjetski rat, Euro, Europska unija, Euroregija Meuse-Rajna, Flandrija, Franačka, Francuski departmani, Francuski jezik, Grad, Hasselt, Industrijalizacija, Industrijska revolucija, Kelti, Koža, Koblenz, Latinski jezik, Liège, Limburški jezik, Limburg (Nizozemska), Meuse, Mreža najstarijih europskih gradova, Napoleon Bonaparte, Neandertalac, Nijmegen, Nikaragva, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Nobelova nagrada za kemiju, Pavao III., Peter Debye, Pieter van den Hoogenband, Prvi svjetski rat, Prvo Francusko Carstvo, Sébastien Le Prestre de Vauban, Sittard, Srednji vijek, Starije kameno doba, Ugovor iz Maastrichta, ..., Valonija, Vuna, 1204., 1579., 1632., 1673., 1678., 1815., 1830., 1831., 1839., 1940., 1976.. Proširite indeks (13 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Maastricht i Aachen · Vidi više »
Alexandre Dumas (otac)
Alexandre Dumas sr. (rođen Dumas Davy de la Pailleterie; Villers-Cotterêts, 24. srpnja 1802. – Puys, 5. prosinca 1870.) francuski je književnik.
Novi!!: Maastricht i Alexandre Dumas (otac) · Vidi više »
André Rieu
André Marie Léon Nicolas Rieu (Maastricht, 1. listopada 1949.) je violinist, dirigent i skladatelj koji je sa svojom glazbom i orkestrom "Johann Strauss" zaslužan za međunarodni preporod valcera u novije vrijeme.
Novi!!: Maastricht i André Rieu · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Maastricht i Antički Rim · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Maastricht i Armenija · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Maastricht i August · Vidi više »
Austrijski nasljedni rat
Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.
Novi!!: Maastricht i Austrijski nasljedni rat · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Maastricht i Belgija · Vidi više »
Boudewijn Zenden
Boudewijn Zenden (Maastricht, Nizozemska, 15. kolovoza 1976.) je nizozemski nogometni trener te bivši nogometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Maastricht i Boudewijn Zenden · Vidi više »
Brabant
Povijesno značenje.
Novi!!: Maastricht i Brabant · Vidi više »
Castrum
Model rimskog vojnog logora u Bonnu Castrum (lat. izg. kȁstrum) naziv je za utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor.
Novi!!: Maastricht i Castrum · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Maastricht i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Maastricht i Euro · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Maastricht i Europska unija · Vidi više »
Euroregija Meuse-Rajna
Euroregija Meuse-Rajna (francuski: Eurorégion Meuse-Rhin, nizozemski: Euregio Maas-Rijn, njemački: Euregio Maas-Rhein) je euroregija stvorena 1976. godine, dok je pravni status dobila 1991. godine. Ova regija ima površinu od 11.000 km², te oko 3,9 milijuna stanovnika koji žive na koridoru Aachen-Maastricht-Hasselt-Liège. Sjedište ove regije je Eupen u Belgiji. Ova regija je u širem smislu dio urbaniziranog europskog koridora zvanog „Plava banana”.
Novi!!: Maastricht i Euroregija Meuse-Rajna · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Maastricht i Flandrija · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Maastricht i Franačka · Vidi više »
Francuski departmani
Francuski departmani (jednina: département, množina: départements) su upravne jedinice u Francuskoj.
Novi!!: Maastricht i Francuski departmani · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Maastricht i Francuski jezik · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Maastricht i Grad · Vidi više »
Hasselt
Hasselt (nizozemski izgovor) je flamanski grad i općina, glavni i najveći grad pokrajine Limburg u flamanskoj regiji Belgije.
Novi!!: Maastricht i Hasselt · Vidi više »
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Novi!!: Maastricht i Industrijalizacija · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Maastricht i Industrijska revolucija · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Maastricht i Kelti · Vidi više »
Koža
slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.
Novi!!: Maastricht i Koža · Vidi više »
Koblenz
Koblenz (također Coblenz u starom njemačkom pravopisu, fr. Coblence) je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Novi!!: Maastricht i Koblenz · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Maastricht i Latinski jezik · Vidi više »
Liège
Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Maastricht i Liège · Vidi više »
Limburški jezik
Limburški jezik (ISO 639-3: lim; limburgisch, limburgs plat), jedan od srednjonjemačkih jezika kojim govori oko 1 300 000 ljudi u Limburgu i Porajnju (Rheinland) od čega 700 000 (2001) u Nizozemskoj (Maastricht, Heerlen, Roermond, Venlo), 600 000 u Belgiji (2001; Hasselt, Genk, Maaseik, Voeren, Eupen) i nepoznat broj u Njemačkoj (Cleve (Kleve), Aachen, Viersen, Heinsberg).
Novi!!: Maastricht i Limburški jezik · Vidi više »
Limburg (Nizozemska)
Položaj pokrajine Limburg u Nizozemskoj. Limburg je najjužnija od dvanaest pokrajina Nizozemske.
Novi!!: Maastricht i Limburg (Nizozemska) · Vidi više »
Meuse
* Meuse (rijeka).
Novi!!: Maastricht i Meuse · Vidi više »
Mreža najstarijih europskih gradova
Mreža najstarijih europskih gradova (MAETN, engl. Most Ancient European Towns Network) je radna skupina najstarijih gradova u Europi.
Novi!!: Maastricht i Mreža najstarijih europskih gradova · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Maastricht i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Neandertalac
Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.
Novi!!: Maastricht i Neandertalac · Vidi više »
Nijmegen
Nijmegen (njemački: Nimwegen) je grad i luka na rijeci Waal u nizozemskoj pokrajini Gelderland.
Novi!!: Maastricht i Nijmegen · Vidi više »
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Novi!!: Maastricht i Nikaragva · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Maastricht i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Maastricht i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Maastricht i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Maastricht i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Pavao III.
Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.
Novi!!: Maastricht i Pavao III. · Vidi više »
Peter Debye
Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.
Novi!!: Maastricht i Peter Debye · Vidi više »
Pieter van den Hoogenband
Pieter Cornelis Martijn van den Hoogenband (Maastricht, 14. ožujka 1978.) je bivši nizozemski plivač.
Novi!!: Maastricht i Pieter van den Hoogenband · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Maastricht i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Novi!!: Maastricht i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »
Sébastien Le Prestre de Vauban
Sébastien Le Prestre de Vauban Sébastien Le Prestre de Vauban ili Marquis de Vauban (* 1. svibnja ili 4. svibnja (kršten 15. svibnja) 1633. u Saint-Léger-de-Foucheretu, Burgundija, danas Saint-Léger-Vauban, Département Yonne); † 30. ožujka 1707. u Parizu) je bio francuski general, vojni inženjer i maršal.
Novi!!: Maastricht i Sébastien Le Prestre de Vauban · Vidi više »
Sittard
Sittard (niz. Sittard, limburški: Zitterd, Zittert), grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Maastricht i Sittard · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Maastricht i Srednji vijek · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Maastricht i Starije kameno doba · Vidi više »
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.
Novi!!: Maastricht i Ugovor iz Maastrichta · Vidi više »
Valonija
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur.
Novi!!: Maastricht i Valonija · Vidi više »
Vuna
14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).
Novi!!: Maastricht i Vuna · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1204. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1579. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1632. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1673. · Vidi više »
1678.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1678. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1815. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1830. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1831. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1839. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Maastricht i 1940. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Maastricht i 1976. · Vidi više »
