Brže od pregledniku!
14 odnosi: Šepci Podstenski, Čučak, Brod Moravice, Delači, Donja Dobra, Gornji Šajn, Gornji Kuti, Hrvatska, Kočevje, Lokvica, Moravička Sela, Pauci (Brod Moravice), Primorsko-goranska županija, Zahrt.
Šepci Podstenski
Šepci Podstenski su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Šepci Podstenski · Vidi više »
Čučak
Čučak je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Čučak · Vidi više »
Brod Moravice
Brod Moravice je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Brod Moravice · Vidi više »
Delači
Delači su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Delači · Vidi više »
Donja Dobra
Donja Dobra je naselje u općini Brod Moravice, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Donja Dobra · Vidi više »
Gornji Šajn
Gornji Šajn je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Gornji Šajn · Vidi više »
Gornji Kuti
Gornji Kuti su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Gornji Kuti · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Hrvatska · Vidi više »
Kočevje
Kočevje (njemački: Gottschee) je grad i središte istoimene općine u južnoj Sloveniji, nedaleko od granice s Hrvatskom.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Kočevje · Vidi više »
Lokvica
Lokvica je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Lokvica · Vidi više »
Moravička Sela
Moravička Sela su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Moravička Sela · Vidi više »
Pauci (Brod Moravice)
Pauci je naselje u Hrvatskoj, nalazi se u općini Brod Moravice u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Pauci (Brod Moravice) · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Zahrt
Zahrt je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.
Novi!!: Maklen (Brod Moravice) i Zahrt · Vidi više »
