Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Maršalovi Otoci

Indeks Maršalovi Otoci

Republika Maršalovi Otoci je otočna država u Tihom oceanu, sjeverno od Naurua i Kiribatija, istočno od Saveznih Države Mikronezije i južno od američkog otoka Wake.

35 odnosi: Američki dolar, Atol, Država, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Japan, Kiribati, Kokosova palma, Liga naroda, Majuro, Maršalski jezik, Nauru, Otok, Otok Wake, Predsjednički sustav, Predsjednici Maršalovih Otoka, Prvi svjetski rat, Ralik, Ratak, Republika, Savezne Države Mikronezije, Sjedinjene Američke Države, Starateljsko područje Pacifičkih Otoka, Suverenitet, Tihi ocean, Ujedinjeni narodi, 1526., 1788., 1885., 1946., 1958., 1979., 1986., 1990., 21. listopada.

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Američki dolar · Vidi više »

Atol

Charlesu Darwinu Atol Atol je prstenasti koraljni greben.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Atol · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Engleski jezik · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Japan · Vidi više »

Kiribati

Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Kiribati · Vidi više »

Kokosova palma

Kokosova palma (kokos, kokosovac, lat. Cocos nucifera) je drvenasta biljka iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovu na obalama i otocima Tihog i Indijskog oceana.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Kokosova palma · Vidi više »

Liga naroda

300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijelog Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Liga naroda · Vidi više »

Majuro

Majuro (maršalski Mãjro) je glavni i najveći grad države Maršalovi Otoci.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Majuro · Vidi više »

Maršalski jezik

Maršalski (također ebon, marshallesa,August Kovačec, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, sv. 7.: Mal – Nj, Zagreb: Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, svibnja/lipnja 2005., ISBN 953-6036-37-1, str. 98. maršalootočki jezik; ISO 639-3:; maršalski: Kajin M̧ajeļ ili Kajin Majõl) je jezik iz grupe malajsko-polinezijskih jezika.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Maršalski jezik · Vidi više »

Nauru

Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Nauru · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena).

Novi!!: Maršalovi Otoci i Otok · Vidi više »

Otok Wake

Karta otoka Wake Zastava otoka Wake Otok Wake (također poznat i kao Atol Wake) je koraljni atol u sjevernom dijelu Tihog oceana, smješten na dvije trećine puta od Honolulua (3.700 km zapadno) do Guama (2.430 km istočno).

Novi!!: Maršalovi Otoci i Otok Wake · Vidi više »

Predsjednički sustav

Predsjednički sustav ili sus­tav pred­sjed­nič­ke vla­de je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodjeljeno.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Predsjednički sustav · Vidi više »

Predsjednici Maršalovih Otoka

Popis predsjednika Republike Maršalovi Otoci: Kategorija:Maršalovi Otoci Maršalovi Otoci, predsjednici.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Predsjednici Maršalovih Otoka · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Ralik

Karta lanca otoka Ralik Lanac Ralik ("zalazak sunca") je niz otoka unutar otočne države Maršalovi Otoci.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Ralik · Vidi više »

Ratak

Karta lanca otoka Ratak Lanac Ratak ("svitanje") je niz otoka unutar otočne države Maršalovi Otoci.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Ratak · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Republika · Vidi više »

Savezne Države Mikronezije

Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Savezne Države Mikronezije · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Starateljsko područje Pacifičkih Otoka

Karta Starateljskog područja Pacifičkih Otoka (1961.) Zastava Starateljskog područja Pacifičkih Otoka Starateljsko područje Pacifičkih Otoka bilo je starateljsko područje Ujedinjenih naroda u Mikroneziji (zapadni Pacifik) kojim su upravljale SAD od 18. srpnja 1947. Područje je uključivalo bivše Južnopacifičko mandatno područje, odnosno mandatno područje Lige naroda kojim je upravljao Japan, a koje su SAD zauzele 1944. godine.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Starateljsko područje Pacifičkih Otoka · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Suverenitet · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Tihi ocean · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Maršalovi Otoci i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1526. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1788. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1885. · Vidi više »

1946.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1946. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1958. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1979. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1986. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 1990. · Vidi više »

21. listopada

21.

Novi!!: Maršalovi Otoci i 21. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Marshallovi otoci, Marshallski otoci, Marshallsko otočje, Maršalovi otoci, Republika Maršalovi Otoci.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »