Brže od pregledniku!
76 odnosi: Aleksandar Vojinović, Arkada, Žensko novinarstvo, Beč, Bjelovar, Budimpešta, Centar za ženske studije, Filozofski fakultet u Zagrebu, Germanizacija, Grička vještica, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska književnost, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko zagorje, Ivo Hergešić, Josip Juraj Strossmayer, Jutarnji list, Jutarnji list (Zagreb, 1912.), Književnost, Komedija, Krštenje, Ksaver Šandor Gjalski, Listopad, Lobor, Lužnica, Mađarizacija, Majka, Milana Vuković Runjić, Mirogoj, Nada, Negovec, Novinar, Obzor (novine), Oktobarska revolucija, Otac, Pavao Pavličić, Roman, Rusko Carstvo, Sambotel, Samobor, Satira, Slobodan Prosperov Novak, Srijemska Mitrovica, Stari Golubovec, Stari Pavljani, Varaždin, Vijenac, Vinko Paulski, ..., Vitez slavonske ravni, Vrbovec, Zagreb, 1. siječnja, 1873., 1886., 1891., 1895., 1896., 1899., 1912., 1914., 1917., 1925., 1938., 1939., 1941., 1953., 1957., 2. ožujka, 2007., 2009., 29. studenoga, 3. ožujka, 30. studenoga, 4. prosinca. Proširite indeks (26 više) »
Aleksandar Vojinović
Aleksandar Vojinović (Zagreb 9. prosinca 1936. – kolovoz 2008.), bio je hrvatski novinar, publicist i prevoditelj.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Aleksandar Vojinović · Vidi više »
Arkada
* arkada (anatomija), koštano lučno izbočenje čeone kosti iznad očne šupljine pokriveno naborom kože s obrvama.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Arkada · Vidi više »
Žensko novinarstvo
Žensko novinarstvo je sredstvo medija kojim se zadovoljavaju specifične potrebe ženskog čitateljstva.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Žensko novinarstvo · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Beč · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Bjelovar · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Budimpešta · Vidi više »
Centar za ženske studije
Logotip Centra za ženske studije Centar za ženske studije prvi je multidisciplinarni i interdisciplinarni studij o ženskoj tematici u Hrvatskoj, osnovan u Zagrebu 1995.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Centar za ženske studije · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Germanizacija · Vidi više »
Grička vještica
Grička vještica je ciklus romana hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Grička vještica · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ivo Hergešić
Ivo pl.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Ivo Hergešić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Jutarnji list · Vidi više »
Jutarnji list (Zagreb, 1912.)
Jutarnji list su hrvatske dnevne novine.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Jutarnji list (Zagreb, 1912.) · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Književnost · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Komedija · Vidi više »
Krštenje
Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Krštenje · Vidi više »
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Listopad · Vidi više »
Lobor
Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Lobor · Vidi više »
Lužnica
Lužnica je prigradsko naselje Zaprešića.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Lužnica · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Mađarizacija · Vidi više »
Majka
150px Majka s djetetom Majke su osobe koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Majka · Vidi više »
Milana Vuković Runjić
Milana Vuković Runjić (Zagreb, 1970.) je hrvatska književnica.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Milana Vuković Runjić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Mirogoj · Vidi više »
Nada
Nada je osjećaj očekivanja pozitivnog ishoda neke situacije.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Nada · Vidi više »
Negovec
Negovec je selo zapadno od Vrbovca.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Negovec · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Novinar · Vidi više »
Obzor (novine)
Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Obzor (novine) · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Otac
Otac i sin. Otac je muški roditelj, biološki ili samo socijalni (društveni roditelj).
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Otac · Vidi više »
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Pavao Pavličić · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Roman · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sambotel
Sambotel (mađ. Szombathely, nje. Steinamanger, slo. Sombotel, lat. Savaria, Sabaria) je grad u zapadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Sambotel · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Samobor · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Satira · Vidi više »
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak (Beograd, 11. travnja 1951.) je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist, novinar, političar i teatrolog.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Slobodan Prosperov Novak · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Stari Golubovec
Stari Golubovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lobor, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Stari Golubovec · Vidi više »
Stari Pavljani
Stari Pavljani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Stari Pavljani · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Varaždin · Vidi više »
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Vijenac · Vidi više »
Vinko Paulski
Vinko Paulski (lat. Vincentius a Paulo; St. Vincent de Paul, 24. travnja 1581. – Pariz, 27. rujna 1660.), francuski svećenik, osnivač katoličkih redova lazarista i Družbe milosrdnih sestara, katolički svetac.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Vinko Paulski · Vidi više »
Vitez slavonske ravni
Vitez slavonske ravni je roman koji je napisala Marija Jurić Zagorka.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Vitez slavonske ravni · Vidi više »
Vrbovec
Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Vrbovec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i Zagreb · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1. siječnja · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1873. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1886. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1891. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1899. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1917. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1925. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1941. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1953. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 1957. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 2. ožujka · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 2009. · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 29. studenoga · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 3. ožujka · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 30. studenoga · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Marija Jurić Zagorka i 4. prosinca · Vidi više »
