Brže od pregledniku!
162 odnosi: Aachenski mir (1748.), Aneksija, Apsolutizam, Austrija, Austrijski nasljedni rat, Šleska, Češka, Ban, Banski stol, Beč, Bečko Novo Mjesto, Boginje, Bratislava, Burbonci, Centralizacija, Družba Isusova, Elizabeta, ruska carica, Feudalizam, Filip V., španjolski kralj, Francuska revolucija, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Trenk, Fridrik II. Veliki, Galicija (srednja Europa), Giljotina, Gorski kotar, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hofburg, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatski vladari, Hrvatsko kraljevsko vijeće, Inkvizicija, Italija, Jakobinci, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Katarina II. Velika, Katastar, Katoličanstvo, Kmetstvo, Kraljevstvo Velike Britanije, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Mađari, Manufaktura, ..., Marija Antoaneta, Modena, Mrkopalj, Osmansko Carstvo, Petar III., ruski car, Petar Preradović, Pijemont, Poljsko-Litavska Unija, Popis austrijskih vladara, Popis čeških vladara, Popis francuskih vladara, Prag, Pragmatička sankcija, Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo, Protonotar, Pruska, Rat, Rijeka, Rokoko, Rusko Carstvo, Schönbrunn, Senj, Severinska županija, Srednji vijek, Sveto Rimsko Carstvo, Theresianum, Trenkovi panduri, Umjetnost, Varaždin, Vojna krajina, Wolfgang Amadeus Mozart, Zagreb, 1. lipnja, 1. ožujka, 1. veljače, 12. siječnja, 12. svibnja, 13. kolovoza, 13. ožujka, 13. svibnja, 15. listopada, 16. listopada, 1685., 17. rujna, 1713., 1717., 1723., 1727., 1737., 1738., 1740., 1741., 1742., 1743., 1744., 1745., 1746., 1747., 1748., 1750., 1751., 1752., 1754., 1755., 1756., 1758., 1759., 1761., 1762., 1763., 1765., 1767., 1772., 1776., 1779., 1780., 1789., 1790., 1791., 1792., 1793., 1798., 18. siječnja, 18. stoljeće, 1801., 1804., 1806., 1808., 1814., 19. ožujka, 19. studenoga, 2. studenoga, 20. listopada, 20. veljače, 22. rujna, 23. prosinca, 24. lipnja, 24. prosinca, 25. lipnja, 25. siječnja, 26. veljače, 27. srpnja, 29. studenoga, 4. veljače, 5. svibnja, 5. veljače, 6. lipnja, 6. listopada, 7. rujna, 8. prosinca, 9. lipnja. Proširite indeks (112 više) »
Aachenski mir (1748.)
Europa nakon Aachenskog mira iz 1748. godine Aachenski mir 1748. godine, sklopljen je poslije Austrijskog nasljednog rata između Austrije, Engleske, Nizozemske i Sardinije s jedne, a Francuske i Španjolske s druge strane.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Aachenski mir (1748.) · Vidi više »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Aneksija · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Apsolutizam · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Austrija · Vidi više »
Austrijski nasljedni rat
Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Austrijski nasljedni rat · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Šleska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Češka · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Ban · Vidi više »
Banski stol
Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Banski stol · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Beč · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Boginje
Dijete zaraženo boginjama Boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Boginje · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Bratislava · Vidi više »
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Burbonci · Vidi više »
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Centralizacija · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Družba Isusova · Vidi više »
Elizabeta, ruska carica
'''Elizabeta''', carica cijele Rusije Elizabeta Petrovna (Moskva, 29. prosinca 1709. – Sankt-Peterburg, 5. siječnja 1762.), ruska carica od 1741. godine.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Elizabeta, ruska carica · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Feudalizam · Vidi više »
Filip V., španjolski kralj
Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Filip V., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Francuska revolucija · Vidi više »
Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva
'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Franjo Trenk
Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Franjo Trenk · Vidi više »
Fridrik II. Veliki
Fridrik II.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Fridrik II. Veliki · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
Giljotina
'''Njemački model giljotine''' Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Giljotina · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Gorski kotar · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Habsburg · Vidi više »
Hofburg
Palača Hofburg Hofburg je kompleks imperijalnih palača u samom centru Beča i službena rezidencija predsjednika Republike Austrije.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Hofburg · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko kraljevsko vijeće
Hrvatsko kraljevsko vijeće, odnosno Kraljevsko vijeće u kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji osnovala je kraljica Marija Terezija 1767. kao neku vrstu zemaljske vlade za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, koje je po svom sastavu i djelovanju bilo slično Ugarskom namjesničkom vijeću.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Hrvatsko kraljevsko vijeće · Vidi više »
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Inkvizicija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Italija · Vidi više »
Jakobinci
Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792. i obično poznat kao Jakobinski klub (Club des Jacobins) ili jednostavno Jakobinci, bio je najutjecajniji politički klub tijekom Francuske revolucije 1789. Razdoblje njegovog političkog uspona uključuje vladavinu terora, tijekom kojeg je više od deset tisuća ljudi bilo suđeno i pogubljeno u Francuskoj, mnogi zbog političkih zločina.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Jakobinci · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Katarina II. Velika · Vidi više »
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Katastar · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Katoličanstvo · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Kmetstvo · Vidi više »
Kraljevstvo Velike Britanije
Kraljevstvo Velike Britanije (eng. Kingdom of Great Britain) bilo je država stvorena ujedinjenjem Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske 1707. g. Prestala je postojati 1801. kada joj je pridruženo Irsko Kraljevstvo te je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Kraljevstvo Velike Britanije · Vidi više »
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Mađari · Vidi više »
Manufaktura
Manufaktura Manufaktura (lat. manu facere – rukom raditi) predstavlja karakterističan i dominantan oblik kapitalističkog privređivanja, a da bi ona to postala bilo je potrebno mnogo uvjeta, posebno znatna koncentracija individualnih kapitala, raspoloživa masa radnika, i široko tržište za realizaciju proizvedene robe.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Manufaktura · Vidi više »
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Marija Antoaneta · Vidi više »
Modena
Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Modena · Vidi više »
Mrkopalj
Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Mrkopalj · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar III., ruski car
Car Petar III. Fjodorovič Ruski car Petar III.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Petar III., ruski car · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Petar Preradović · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Pijemont · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Popis austrijskih vladara
Ovo je popis austrijskih vladara od formiranje te zemlje 976.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Popis austrijskih vladara · Vidi više »
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Popis čeških vladara · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Prag · Vidi više »
Pragmatička sankcija
Pragmatička sankcija je u pravu Istočnorimskoga Carstva, carski dekret kojim se rješava neki važan problem.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Pragmatička sankcija · Vidi više »
Prosvijećeni apsolutizam
18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »
Protonotar
Protonotar je bio jedan od najviših dužnosnika u Hrvatskoj u vrijeme feudalizma.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Protonotar · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Pruska · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Rat · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Rijeka · Vidi više »
Rokoko
nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Rokoko · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Rusko Carstvo · Vidi više »
Schönbrunn
Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču jedan je od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Schönbrunn · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Senj · Vidi više »
Severinska županija
carice Marije Terezije Severinska županija (povijesni naziv Comitatus Szeverinensis) osnovana je 1776. godine sa sjedištem u Karlovcu (1776. – 1786.).
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Severinska županija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Srednji vijek · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Theresianum
Palača Theresianum u Beču Theresianum je danas Öffentliche Stiftung der Theresianischen Akademie in Wien - privatna visokoškolska ustanova u Beču.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Theresianum · Vidi više »
Trenkovi panduri
Hrvatski Panduri oko 1742. godine. Trenkovi panduri bili su postrojba hrvatskih vojnika iz Slavonije koji su sudjelovali u ratovima koje je bečki dvor u to vrijeme vodio u Europi.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Trenkovi panduri · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Umjetnost · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Varaždin · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Vojna krajina · Vidi više »
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i Zagreb · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1. lipnja · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1. ožujka · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1. veljače · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 12. siječnja · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 12. svibnja · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 13. kolovoza · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 13. ožujka · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 13. svibnja · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 15. listopada · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 16. listopada · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1685. · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 17. rujna · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1713. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1717. · Vidi više »
1723.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1723. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1727. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1737. · Vidi više »
1738.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1738. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1740. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1741. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1742. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1743. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1744. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1745. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1746. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1747. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1748. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1750. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1751. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1752. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1754. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1755. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1756. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1758. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1759. · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1761. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1762. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1763. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1765. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1767. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1772. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1776. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1779. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1780. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1789. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1790. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1791. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1792. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1793. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1798. · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 18. siječnja · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 18. stoljeće · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1801. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1804. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1806. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1808. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 1814. · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 19. ožujka · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 19. studenoga · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 2. studenoga · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 20. listopada · Vidi više »
20. veljače
20.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 20. veljače · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 22. rujna · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 23. prosinca · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 24. lipnja · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 24. prosinca · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 25. lipnja · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 25. siječnja · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 26. veljače · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 27. srpnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 29. studenoga · Vidi više »
4. veljače
4.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 4. veljače · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 5. svibnja · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 5. veljače · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 6. lipnja · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 6. listopada · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 7. rujna · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 8. prosinca · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Marija Terezija Austrijska i 9. lipnja · Vidi više »
