Brže od pregledniku!
48 odnosi: Dvostruki obruč (1963.), Film, Glumac, H-8 (1958.), Hrvatska, Kapelski kresovi, Kazalište, Kurjak, Nepokoreni grad (televizijska serija), Rijeka, Slavica (1946.), Tajna Nikole Tesle (1980.), Televizija, Zadarski memento (1984.), Zagreb, Zastava (1949.), 16. studenoga, 1915., 1946., 1949., 1951., 1952., 1955., 1956., 1958., 1959., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1975., 1976., 1977., 1980., 1982., 1983., 1984., 1993., 9. listopada.
Dvostruki obruč (1963.)
Dvostruki obruč, hrvatski dugometražni film iz 1963. godine.
Novi!!: Marijan Lovrić i Dvostruki obruč (1963.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Marijan Lovrić i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Marijan Lovrić i Glumac · Vidi više »
H-8 (1958.)
H-8, hrvatski dugometražni film iz 1958. godine redatelja Nikole Tanhofera.
Novi!!: Marijan Lovrić i H-8 (1958.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marijan Lovrić i Hrvatska · Vidi više »
Kapelski kresovi
Kapelski kresovi igrana je serija od 13 epizoda, premijerno prikazana na RTV Zagreb 1975.
Novi!!: Marijan Lovrić i Kapelski kresovi · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Marijan Lovrić i Kazalište · Vidi više »
Kurjak
* Kurjak (Udbina), naselje u općini Udbina, Ličko-senjska županija, Hrvatska.
Novi!!: Marijan Lovrić i Kurjak · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Marijan Lovrić i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Marijan Lovrić i Rijeka · Vidi više »
Slavica (1946.)
Slavica je prvi cjelovečernji igrani film u novonastaloj državi DF Jugoslavije nastao neposredno po završetku Drugog svjetskog rata (1946.). Film je napravljen crno-bijelom tehnikom, a premijerno je prikazan 29. travnja 1947. godine.
Novi!!: Marijan Lovrić i Slavica (1946.) · Vidi više »
Tajna Nikole Tesle (1980.)
Tajna Nikole Tesle, hrvatski dugometražni film iz 1980. godine.
Novi!!: Marijan Lovrić i Tajna Nikole Tesle (1980.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Marijan Lovrić i Televizija · Vidi više »
Zadarski memento (1984.)
Zadarski memento je hrvatski igrani film (drama) iz 1984. godine.
Novi!!: Marijan Lovrić i Zadarski memento (1984.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Marijan Lovrić i Zagreb · Vidi više »
Zastava (1949.)
Zastava, hrvatski dugometražni film iz 1949. godine.
Novi!!: Marijan Lovrić i Zastava (1949.) · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Marijan Lovrić i 16. studenoga · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1915. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1977. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1984. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Lovrić i 1993. · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Marijan Lovrić i 9. listopada · Vidi više »
