Brže od pregledniku!
53 odnosi: Austrija, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Bazilika Mariazell, Bosna i Hercegovina, Crkva, Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske, Crkva Gospe Snježne na Tekijama, Crkva Gospe Trsatske, Crkva sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu, Crkva sv. Marije Snježne u Belcu, Crkva Sveta Mati Slobode, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, Donja Austrija, Francuska, Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu, Franjevačka crkva i samostan Gospe od Zdravlja u Splitu, Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Glas Koncila, Gospa Częstochowska, Gospa Fatimska, Gospa od Guadalupe, Gospa od Zečeva, Hodočašće, Hodočasnička bazilika Maria Taferl, Hotel, Hrvati, Hrvatska, Katolička Crkva, Kršćanstvo, Kultura, Lipovac, Loreto, Lourdes, Majka Božja od Kamenitih vrata, Mala Gospa, Marija (majka Isusova), Marija Bistrica, Marijansko svetište u Nevigesu, Njemačka, Pariz, Pobožnost, Srbija, Svetište, Svetište Gospe od Altöttinga, Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu, Svetište Gospe Olovske, Svetište Majke Božje Bistričke, Svetište Majke Božje Goričke, Svetište Majke Božje Kloštarske, ..., Svetište Majke Božje od Krasna, Svijet, Velika Gospa. Proširite indeks (3 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Marijanska svetišta i Austrija · Vidi više »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Marijanska svetišta i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Bazilika Mariazell
Bazilika Mariazell Bazilika Mariazell je najvažnije hodočasničko mjesto u Austriji, kao i jedno od glavnih europskih hodočasničkih destinacija.
Novi!!: Marijanska svetišta i Bazilika Mariazell · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Marijanska svetišta i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva · Vidi više »
Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske
Zvonik crkve i samostan s pogledom na Stari grad (1940.) Crkva Čudotovorne Gospe Sinjske nalazi se u znamenitom marijanskom svetištu u Sinju.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske · Vidi više »
Crkva Gospe Snježne na Tekijama
Crkva snježne Gospe na Tekijama (2006.) Crkva Snježne Gospe na Tekijama je crkva u Srijemu, Vojvodini, Srbiji.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva Gospe Snježne na Tekijama · Vidi više »
Crkva Gospe Trsatske
Crkva Gospe Trsatske jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva Gospe Trsatske · Vidi više »
Crkva sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu
Crkva Majke Božje Jeruzalemske Crkva Majke Božje Jeruzalemske je barokna crkva na Trškom Vrhu, u Krapini.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu · Vidi više »
Crkva sv. Marije Snježne u Belcu
Župna crkva sv.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva sv. Marije Snježne u Belcu · Vidi više »
Crkva Sveta Mati Slobode
Crkva Sveta Mati Slobode u Zagrebu. Gospin kip. Crkva Sveta Mati Slobode je katoličko marijansko svetište na Jarunu u Zagrebu.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva Sveta Mati Slobode · Vidi više »
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama građena je od 1853. godine, a završena je nakon gotovo 10 godina gradnje.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama · Vidi više »
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se u gradskom naselju Remete u sjevernom dijelu grada Zagreba, to je također i marijansko svetište.
Novi!!: Marijanska svetišta i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama · Vidi više »
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Novi!!: Marijanska svetišta i Donja Austrija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Marijanska svetišta i Francuska · Vidi više »
Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu
Crkva Gospe od Pojišana je poznato marijansko svetište i zavjetna crkva u Splitu, a prvi put se spominje na kamenom natpisu iz 10. stoljeća.
Novi!!: Marijanska svetišta i Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu · Vidi više »
Franjevačka crkva i samostan Gospe od Zdravlja u Splitu
Crkva i samostan Gospe od Zdravlja, poznato marijansko svetište u Splitu.
Novi!!: Marijanska svetišta i Franjevačka crkva i samostan Gospe od Zdravlja u Splitu · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije rimokatolička je crkva na Širokom Brijegu.
Novi!!: Marijanska svetišta i Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Marijanska svetišta i Glas Koncila · Vidi više »
Gospa Częstochowska
150px Svetište Crne Gospe u Częstochowi, zvano i »Gospa od Jasne Gore«, glavno je marijansko svetište poljskog naroda.
Novi!!: Marijanska svetišta i Gospa Częstochowska · Vidi više »
Gospa Fatimska
Gospa Fatimska je naziv, koji su katolici dali Blaženoj Djevici Mariji.
Novi!!: Marijanska svetišta i Gospa Fatimska · Vidi više »
Gospa od Guadalupe
Naša Gospa od Guadalupe (španj.: Nuestra Señora de Guadalupe) – naziv je Djevice Marije kao dio marijanske pobožnosti podrijetlom iz Meksika.
Novi!!: Marijanska svetišta i Gospa od Guadalupe · Vidi više »
Gospa od Zečeva
Gospa od Zečeva svetkovina je Majci Božjoj povezana uz najstariji hrvatski kršćanski grad Nin.
Novi!!: Marijanska svetišta i Gospa od Zečeva · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Marijanska svetišta i Hodočašće · Vidi više »
Hodočasnička bazilika Maria Taferl
Hodočasnička bazilika Maria Taferl (njem. Wallfahrtskirche Maria Taferl) katoličko je marijansko svetište Gospe Žalosne koje se nalazi u istoimenoj donjoaustrijskoj općini.
Novi!!: Marijanska svetišta i Hodočasnička bazilika Maria Taferl · Vidi više »
Hotel
Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.
Novi!!: Marijanska svetišta i Hotel · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Marijanska svetišta i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marijanska svetišta i Hrvatska · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Marijanska svetišta i Katolička Crkva · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Marijanska svetišta i Kršćanstvo · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Marijanska svetišta i Kultura · Vidi više »
Lipovac
Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Marijanska svetišta i Lipovac · Vidi više »
Loreto
Loreto se nalazi u središnjoj Italiji, točnije u provinciji Ancone, regija Marke.
Novi!!: Marijanska svetišta i Loreto · Vidi više »
Lourdes
Svetište Gospe Lurdske Lourdes je grad smješten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja.
Novi!!: Marijanska svetišta i Lourdes · Vidi više »
Majka Božja od Kamenitih vrata
Ograđeni oltar s čudotvornom slikom Majke Božje od Kamenitih vrata Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica je Grada Zagreba.
Novi!!: Marijanska svetišta i Majka Božja od Kamenitih vrata · Vidi više »
Mala Gospa
Mala Gospa je blagdan rođenja Blažene Djevice Marije.
Novi!!: Marijanska svetišta i Mala Gospa · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Marijanska svetišta i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Marijanska svetišta i Marija Bistrica · Vidi više »
Marijansko svetište u Nevigesu
Katedrala u Nevigesu u proljeće, pogled iz samostana Čudotvorna slika Marijinskog svetišta u Nevigesu Vitraj ruže u katedrali pokraj tabernakula Marijansko svetište u Nevigesu (ili Nevigeško svetište, a stariji naziv je Hardenberg ili Svetište Hardenberg - Neviges) je svetište Čudotvornoj slici u Nevigesu u biskupiji Köln, koje postoji od 1681.
Novi!!: Marijanska svetišta i Marijansko svetište u Nevigesu · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Marijanska svetišta i Njemačka · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Marijanska svetišta i Pariz · Vidi više »
Pobožnost
Pobožnost Pobožnost je način života, kojeg odlikuju religioznost i vjerske vrline kao što su poniznost i mir - duboko osoban odnos s Bogom i iskustvo Boga.
Novi!!: Marijanska svetišta i Pobožnost · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Marijanska svetišta i Srbija · Vidi više »
Svetište
Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu Maloj Subotici. Svetište, proštenište Kuzmičić, Nikola: „Proštenište”, Kana, br.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište · Vidi više »
Svetište Gospe od Altöttinga
Ophodni trijem kapele sa zavjetnim darovima Svetište Gospe od Altöttinga, poznato i kao Kapela milosti (njem. Gnadenkapelle), nacionalno je svetište Bavarske posvećeno Blaženoj Djevici Mariji.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište Gospe od Altöttinga · Vidi više »
Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu
Crkva Gospe od Utočišta Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu je najznačajnije marijansko svetište u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, ali i u cijeloj Slavoniji.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu · Vidi više »
Svetište Gospe Olovske
Svetište Gospe Olovske je marijansko svetište u gradiću Olovu u Bosni.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište Gospe Olovske · Vidi više »
Svetište Majke Božje Bistričke
Crkva na otvorenom »Bl. Alojzije Stepinac«: Sveta misa na Zavjetnom hodočašću vjernika Grada Zagreba 11. rujna 2011. Svetište i crkva na otvorenom Svetište Majke Božje Bistričke nacionalno je hrvatsko marijansko svetište i jedno od najposjećenijih u Hrvatskoj.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište Majke Božje Bistričke · Vidi više »
Svetište Majke Božje Goričke
Svetište Majke Božje Goričke je marijansko svetište u Batomalju, najveće u Krčkoj biskupiji i među najstarijima u Hrvatskoj.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište Majke Božje Goričke · Vidi više »
Svetište Majke Božje Kloštarske
Svetište Majke Božje Kloštarske pripada Župi Sv. Ivana Krstitelja u Slavonskom Kobašu, a udaljeno je tri kilometra od samoga mjesta na putu prema Lužanima.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište Majke Božje Kloštarske · Vidi više »
Svetište Majke Božje od Krasna
Svetište Majke Božje od Krasna Oltar svetišta Majke Božje od Krasna Svetište Majke Božje od Krasna je hrvatsko katoličko marijansko svetište u selu Krasno na obroncima Velebita u okolici Senja.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svetište Majke Božje od Krasna · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Marijanska svetišta i Svijet · Vidi više »
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Novi!!: Marijanska svetišta i Velika Gospa · Vidi više »
