Brže od pregledniku!
20 odnosi: ABA liga, Asociación de Clubs de Baloncesto, Beograd, BK Kijiv, CB Girona, KK Crvena zvezda Beograd, Košarka, Košarkaška liga Srbije, Nisko krilo, Srbija, Srpski jezik, Svetislav Pešić, ULEB Eurokup, 1960., 1961., 1988., 2. siječnja, 2007., 21. rujna, 6. rujna.
ABA liga
ABA liga je regionalna košarkaška liga koja se igra na području srednje i jugoistočne Europe.
Novi!!: Marko Kešelj i ABA liga · Vidi više »
Asociación de Clubs de Baloncesto
Asociación de Clubs de Baloncesto je španjolsko udruženje profesionalnih košarkaških klubova.
Novi!!: Marko Kešelj i Asociación de Clubs de Baloncesto · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Marko Kešelj i Beograd · Vidi više »
BK Kijiv
BK Kijiv (ukr. Баскетбольний клуб Київ) je košarkaški klub iz glavnog ukrajinskog grada Kijeva.
Novi!!: Marko Kešelj i BK Kijiv · Vidi više »
CB Girona
CB Girona (Club Bàsquet Girona), trenutno Akasvayu Girona, je košarkaški klub iz katalonskog grada Girone, osnovan 1962.
Novi!!: Marko Kešelj i CB Girona · Vidi više »
KK Crvena zvezda Beograd
Košarkaški klub Crvena zvezda je košarkaški klub iz Beograda.
Novi!!: Marko Kešelj i KK Crvena zvezda Beograd · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Marko Kešelj i Košarka · Vidi više »
Košarkaška liga Srbije
Košarkaška liga Srbije je srpska košarkaška liga.
Novi!!: Marko Kešelj i Košarkaška liga Srbije · Vidi više »
Nisko krilo
Bullsima osvojio 3 naslova prvaka. Nisko krilo je jedna od pet košarkaških pozicija.
Novi!!: Marko Kešelj i Nisko krilo · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Marko Kešelj i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Marko Kešelj i Srpski jezik · Vidi više »
Svetislav Pešić
Svetislav Pešić (srp. ćirilica: Светислав Пешић; Novi Sad, 28. kolovoza 1949.), bivši je srbijanski košarkaš, a sadašnji trener.
Novi!!: Marko Kešelj i Svetislav Pešić · Vidi više »
ULEB Eurokup
ULEB kup je nastao 2002.
Novi!!: Marko Kešelj i ULEB Eurokup · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Kešelj i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Kešelj i 1961. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Kešelj i 1988. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Marko Kešelj i 2. siječnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Marko Kešelj i 2007. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Marko Kešelj i 21. rujna · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Marko Kešelj i 6. rujna · Vidi više »
