Brže od pregledniku!
154 odnosi: Akrostih, Alegorija, Antika, Šaul, Šolta, Židovi, Babilon, Beatifikacija, Biblija, Dan hrvatske knjige, Davidijada, Dijalog, Dmine Papalić, Drama, Dubrovnik, Dvanaesterac, Elegija, Engleski jezik, Ep, Epigram, Erazmo Roterdamski, Etika, Europa, Evanđelistar (Marko Marulić), Filozofija, Francuski jezik, Frane Franić, Franjevačka crkva i samostan sv. Frane u Splitu, Franjo Saleški, Frano Božićević, Glagoljica, Glas Koncila, Glasgow, Gradska knjižnica Marka Marulića, Grčka retorika, Hadrijan VI., Hagiografija, Heksametar, Henrik VIII., kralj Engleske, Heraklo, Himna, Hrčak (portal), Hrvati, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Humanizam, Isus, ..., Ivan Meštrović, Japanski jezik, Judita, Judita (Marko Marulić), Juraj Šižgorić, Katoličanstvo, Katul, Književnost, Kralj David, Kršćanstvo, Kruno Krstić, Latinski jezik, Leksem, Litavski jezik, Ljetopis popa Dukljanina, Ljubav, Luko Paljetak, Mađari, Mađarski jezik, Marulići, Mesija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Mitologija, Moral, Nada, Nečujam, Njemačka, Novi zavjet, O poniznosti i slavi Krista, Osmansko Carstvo, Padova, Pariška pjesmarica, Patrologija, Petar Hektorović, Petar Lučić, Petar Zoranić, Poetika, Polemika, Poslanica, Pouke za čestit život prema primjerima svetaca, Povijest, Primož Trubar, Psihologija, Psihologija, o naravi ljudske duše, Publije Ovidije Nazon, Publije Vergilije Maron, Religija, Rim, Rima, Sluga Božji, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sonet, Split, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srednji vijek, Stari zavjet, Starogrčka književnost, Staroslavenski jezik, Stih, Sveti Anastazije, Sveti Dujam, Sveti Jeronim, Talijani, Talijanski jezik, Thomas More, Tkonski zbornik, Toma Kempenac, Toma Niger, Turska, Umjetnost, Venecija, Vjera, Vulgarni latinski jezik, 1436., 1450., 1471., 1480., 1493., 1498., 1500., 1501., 1503., 1507., 1510., 1517., 1518., 1519., 1520., 1521., 1522., 1524., 1590., 16. stoljeće, 1666., 17. stoljeće, 18. kolovoza, 1901., 1954., 1994., 1998., 2019., 2021., 22. travnja, 5. siječnja. Proširite indeks (104 više) »
Akrostih
Akrostih (grč. akro.
Novi!!: Marko Marulić i Akrostih · Vidi više »
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Novi!!: Marko Marulić i Alegorija · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Marko Marulić i Antika · Vidi više »
Šaul
Šaul (heb. שאול Šā'ûl ili Sha'ul - "upitao za") prema Bibliji je živio oko 1000.
Novi!!: Marko Marulić i Šaul · Vidi više »
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Marko Marulić i Šolta · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Marko Marulić i Židovi · Vidi više »
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Novi!!: Marko Marulić i Babilon · Vidi više »
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Novi!!: Marko Marulić i Beatifikacija · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Marko Marulić i Biblija · Vidi više »
Dan hrvatske knjige
Dan hrvatske knjige obilježava se 22.
Novi!!: Marko Marulić i Dan hrvatske knjige · Vidi više »
Davidijada
Davidijada (hrvatski prijevod latinskog izvornika Davidias) je religiozni je junačko-povijesni alegorijski ep u 14 knjiga sa 6765 heksametara hrvatskog književnika Marka Marulića.
Novi!!: Marko Marulić i Davidijada · Vidi više »
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Novi!!: Marko Marulić i Dijalog · Vidi više »
Dmine Papalić
Dmine (Dominik) Papalić (Dominicus Papalis) (živio na prijelazu 15. u 16. st.) je bio hrvatski plemić i sakupljač kulturnog blaga iz obitelji Papalića.
Novi!!: Marko Marulić i Dmine Papalić · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Marko Marulić i Drama · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Marko Marulić i Dubrovnik · Vidi više »
Dvanaesterac
Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.
Novi!!: Marko Marulić i Dvanaesterac · Vidi više »
Elegija
Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).
Novi!!: Marko Marulić i Elegija · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Marko Marulić i Engleski jezik · Vidi više »
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Novi!!: Marko Marulić i Ep · Vidi više »
Epigram
Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.
Novi!!: Marko Marulić i Epigram · Vidi više »
Erazmo Roterdamski
'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.
Novi!!: Marko Marulić i Erazmo Roterdamski · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Marko Marulić i Etika · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Marko Marulić i Europa · Vidi više »
Evanđelistar (Marko Marulić)
Evanđelistar (hrvatski prijevod latinskog izvornika Evangelistarium) je sustavna je moralistička rasprava u sedam knjiga, nastala u razdoblju od 1480. do 1500., tiskana šezdesetak puta.
Novi!!: Marko Marulić i Evanđelistar (Marko Marulić) · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Marko Marulić i Filozofija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Marko Marulić i Francuski jezik · Vidi više »
Frane Franić
Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29. prosinca 1912. – Split, 17. ožujka 2007.), hrvatski svećenik, splitski i makarski biskup (1954. – 1969.) i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit (1969. – 1988.), aktivni sudionik Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.) i član službenih saborskih komisija.
Novi!!: Marko Marulić i Frane Franić · Vidi više »
Franjevačka crkva i samostan sv. Frane u Splitu
Crkva i samostan sv.
Novi!!: Marko Marulić i Franjevačka crkva i samostan sv. Frane u Splitu · Vidi više »
Franjo Saleški
Franjo Saleški (François de Sales, Thorens-Glières, jugoistočna Francuska, 21. kolovoza 1567. – Lyon, 28. prosinca 1622.) - ženevski biskup, crkveni naučitelj i katolički svetac.
Novi!!: Marko Marulić i Franjo Saleški · Vidi više »
Frano Božićević
Frano Božićević (Split, 1469. Split, 1542.) (Franciscus Natalis, de Natalibus, Natali, Nadal), bio je hrvatski književnik i pjesnik.
Novi!!: Marko Marulić i Frano Božićević · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Marko Marulić i Glagoljica · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Marko Marulić i Glas Koncila · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: Marko Marulić i Glasgow · Vidi više »
Gradska knjižnica Marka Marulića
Gradska knjižnica Marka Marulića ili skraćeno GKMM je splitska gradska knjižnica sa sjedištem u Ulici slobode 2 koja je posvećena ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću.
Novi!!: Marko Marulić i Gradska knjižnica Marka Marulića · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Marko Marulić i Grčka retorika · Vidi više »
Hadrijan VI.
Hadrijan VI., papa od 9. siječnja 1522. do 14. rujna 1523. godine.
Novi!!: Marko Marulić i Hadrijan VI. · Vidi više »
Hagiografija
Hagiografija (hæɡiɒɡrəfi; iz grčkog ἅγιος, hagios, što znači "sveto" i "γραφία, -graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara.
Novi!!: Marko Marulić i Hagiografija · Vidi više »
Heksametar
Heksametar je književni stih karakterističan za epove.
Novi!!: Marko Marulić i Heksametar · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Marko Marulić i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Novi!!: Marko Marulić i Heraklo · Vidi više »
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Novi!!: Marko Marulić i Himna · Vidi više »
Hrčak (portal)
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.
Novi!!: Marko Marulić i Hrčak (portal) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marko Marulić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Marko Marulić i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Marko Marulić i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Marko Marulić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Marko Marulić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Marko Marulić i Humanizam · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Marko Marulić i Isus · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Marko Marulić i Ivan Meštrović · Vidi više »
Japanski jezik
samoglasnici Japanski jezik (ISO 639-3: jpn; 日本語, nihongo) službeni je jezik u Japanu, a govori se i u dijelovima Kine i Koreje koji su dugo bili pod japanskom vlašću te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD, Brazil).
Novi!!: Marko Marulić i Japanski jezik · Vidi više »
Judita
Judita je junakinja starozavjetne Knjige o Juditi.
Novi!!: Marko Marulić i Judita · Vidi više »
Judita (Marko Marulić)
Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.
Novi!!: Marko Marulić i Judita (Marko Marulić) · Vidi više »
Juraj Šižgorić
Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.
Novi!!: Marko Marulić i Juraj Šižgorić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Marko Marulić i Katoličanstvo · Vidi više »
Katul
Katul Gaj Valerije Katul (Gaius Valerius Catullus Veronensis, Verona, oko 87. pr. Kr. - ?, 54. pr. Kr.) bio je rimski lirski i elegijski pjesnik.
Novi!!: Marko Marulić i Katul · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Marko Marulić i Književnost · Vidi više »
Kralj David
Mladi David i kralj Šaul David i Golijat, slikar Caravaggio Kralj David bio je drugi kralj Kraljevstva Izraela i nasljednik kralja Šaula, vladao je od 1005.
Novi!!: Marko Marulić i Kralj David · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Marko Marulić i Kršćanstvo · Vidi više »
Kruno Krstić
Kruno Krstić (Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.), bio je hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik.
Novi!!: Marko Marulić i Kruno Krstić · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Marko Marulić i Latinski jezik · Vidi više »
Leksem
Leksem (grč. léxis.
Novi!!: Marko Marulić i Leksem · Vidi više »
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Novi!!: Marko Marulić i Litavski jezik · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Marko Marulić i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Marko Marulić i Ljubav · Vidi više »
Luko Paljetak
Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943.) je hrvatski književnik i akademik.
Novi!!: Marko Marulić i Luko Paljetak · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Marko Marulić i Mađari · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Marko Marulić i Mađarski jezik · Vidi više »
Marulići
Grb obitelji Marulić Marulići (lat. Maruli, de Marulis tal. Maroli), splitska patricijska obitelj koja se spominje u povijesnim izvorima još od 12. stoljeća.
Novi!!: Marko Marulić i Marulići · Vidi više »
Mesija
Mesija dolazi od hebrejske riječi Masijah ili Mosijah (משיח) što znači pomazanik.
Novi!!: Marko Marulić i Mesija · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Marko Marulić i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Marko Marulić i Mitologija · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Marko Marulić i Moral · Vidi više »
Nada
Nada je osjećaj očekivanja pozitivnog ishoda neke situacije.
Novi!!: Marko Marulić i Nada · Vidi više »
Nečujam
Nečujam je naselje na otoku Šolti nastalo izgradnjom vikendica i hotela.
Novi!!: Marko Marulić i Nečujam · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Marko Marulić i Njemačka · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Marko Marulić i Novi zavjet · Vidi više »
O poniznosti i slavi Krista
O poniznosti i slavi Krista (hrvatski prijevod latinskog izvornika De humilitate et gloria Christi) je kristološka je rasprava hrvatskog književnika Marka Marulića iz 1518. godine u kojem dokazuje Židovima da je Krist obećani Mesija.
Novi!!: Marko Marulić i O poniznosti i slavi Krista · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Marko Marulić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Marko Marulić i Padova · Vidi više »
Pariška pjesmarica
Pariška pjesmarica najstarija je poznata hrvatska pjesmarica, zapisana u Pariškom kodeksu Nacionalne knjižnice Francuske glagoljičnim pismom i dvama jezicima: crkvenoslavenskim su pisani dijelovi bogoslužja, a »narodnim« pučke popijevke.
Novi!!: Marko Marulić i Pariška pjesmarica · Vidi više »
Patrologija
Patrologijom ili patristikom obično nazivamo prvo razdoblje povijesti kršćanske literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca.
Novi!!: Marko Marulić i Patrologija · Vidi više »
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Novi!!: Marko Marulić i Petar Hektorović · Vidi više »
Petar Lučić
Petar Lucić (Lučić, Lucij, latinski Petrus Lucius; Trogir, oko 1550. – Trogir, 30. siječnja 1614.), bio je pripadnik stare patricijske trogirske obitelji, pjesnik i sakupljač književnih djela i povijesnih dokumenata, te otac povjesničara Ivana Lucića.
Novi!!: Marko Marulić i Petar Lučić · Vidi više »
Petar Zoranić
Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.
Novi!!: Marko Marulić i Petar Zoranić · Vidi više »
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Novi!!: Marko Marulić i Poetika · Vidi više »
Polemika
Polemika (starogrčki πόλεμος Polemos, suočavanje, konflikt, rat ") označava oštre rasprave u okviru političkih, književnih ili znanstvenih diskusija.
Novi!!: Marko Marulić i Polemika · Vidi više »
Poslanica
Poslanica (biblijska) je najčešće drugo čitanje (nedjeljom) na svetoj Misi.
Novi!!: Marko Marulić i Poslanica · Vidi više »
Pouke za čestit život prema primjerima svetaca
Pouke za čestit život prema primjerima svetaca (hrvatski prijevod latinskog izvornika De institutione bene vivendi per exempla sanctorum) je moralistički je spis hrvatskog književnika Marka Marulića.
Novi!!: Marko Marulić i Pouke za čestit život prema primjerima svetaca · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Marko Marulić i Povijest · Vidi više »
Primož Trubar
Primož Trubar Primož Trubar (Rašica, Slovenija, 9. lipnja 1508. – Deredingen, Njemačka, 28. lipnja 1586.) je bio slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj.
Novi!!: Marko Marulić i Primož Trubar · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Marko Marulić i Psihologija · Vidi više »
Psihologija, o naravi ljudske duše
Psihologija, o naravi ljudske duše /():, NSK.
Novi!!: Marko Marulić i Psihologija, o naravi ljudske duše · Vidi više »
Publije Ovidije Nazon
Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.
Novi!!: Marko Marulić i Publije Ovidije Nazon · Vidi više »
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Novi!!: Marko Marulić i Publije Vergilije Maron · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Marko Marulić i Religija · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Marko Marulić i Rim · Vidi više »
Rima
Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.
Novi!!: Marko Marulić i Rima · Vidi više »
Sluga Božji
Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić Sluga Božji (lat. Servus Dei) tj.
Novi!!: Marko Marulić i Sluga Božji · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Marko Marulić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sonet
'''Rukopisni original soneta s akrostihom autora Josipa Vidovića posvećenog Magdaleni Tomić''' Sonet je pjesnička forma talijanskog porijekla, sastavljena od četrnaest stihova (jedanaesteračkih, dvanaesteračkih, osmeračkih ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dvije tercine ili terceta.
Novi!!: Marko Marulić i Sonet · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Marko Marulić i Split · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Marko Marulić i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Marko Marulić i Srednji vijek · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Marko Marulić i Stari zavjet · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Marko Marulić i Starogrčka književnost · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Marko Marulić i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stih
Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina.
Novi!!: Marko Marulić i Stih · Vidi više »
Sveti Anastazije
Sveti Anastazije (Staš) Solinski (Akvileja, 2. pol. 3. st. - Salona, 26. kolovoza 304. ili 308.), kršćanski svetac i mučenik, suzaštitnik grada Splita.
Novi!!: Marko Marulić i Sveti Anastazije · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Marko Marulić i Sveti Dujam · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Marko Marulić i Sveti Jeronim · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Marko Marulić i Talijani · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Marko Marulić i Talijanski jezik · Vidi više »
Thomas More
Sv.
Novi!!: Marko Marulić i Thomas More · Vidi više »
Tkonski zbornik
Tkonski zbornik je zbornik iz 16. stoljeća pisan kurzivnom glagoljicom na 170 listova papira.
Novi!!: Marko Marulić i Tkonski zbornik · Vidi više »
Toma Kempenac
Toma Kempenac (Toma Kempis) (lat. Thomas a Kempis, pravim imenom Thomas Hemerken (Hämerken); Kempen, 1380. – Zwolle, Nizozemska, 25. srpnja 1471.) bio je srednjovjekovni katolički svećenik, redovnik augustinac i mistik.
Novi!!: Marko Marulić i Toma Kempenac · Vidi više »
Toma Niger
Toma Niger, djelo Lorenza Lotta iz 1527. godine Toma Niger (lat. Thomas Niger), (Split, o. 1450. – Split, o. 1532.), hrvatski biskup, diplomat i humanist.
Novi!!: Marko Marulić i Toma Niger · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Marko Marulić i Turska · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Marko Marulić i Umjetnost · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Marko Marulić i Venecija · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Marko Marulić i Vjera · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Marko Marulić i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
1436.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1436. · Vidi više »
1450.
Tempio Malatestiano.
Novi!!: Marko Marulić i 1450. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1471. · Vidi više »
1480.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1480. · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1493. · Vidi više »
1498.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1498. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1500. · Vidi više »
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Marko Marulić i 1501. · Vidi više »
1503.
1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Marko Marulić i 1503. · Vidi više »
1507.
1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Marko Marulić i 1507. · Vidi više »
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Marko Marulić i 1510. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1517. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1518. · Vidi više »
1519.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1519. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1520. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1521. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1522. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1524. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1590. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 16. stoljeće · Vidi više »
1666.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1666. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 17. stoljeće · Vidi više »
18. kolovoza
18.
Novi!!: Marko Marulić i 18. kolovoza · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Marko Marulić i 1901. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1954. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Marulić i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Marko Marulić i 1998. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Marko Marulić i 2019. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Marko Marulić i 2021. · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Marko Marulić i 22. travnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Marko Marulić i 5. siječnja · Vidi više »
