Brže od pregledniku!
36 odnosi: AJ Auxerre, AS Cannes, Španjolska, Francuska, GNK Dinamo Zagreb, HNK Segesta Sisak, Hrvatska, Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.), Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatski nogometni kup 1995./96., Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Kup maršala Tita, Nogomet, Nogometna reprezentacija SAD-a, Nogometne pozicije, Oviedo, Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82., Sisak, Zagreb, 1. HNL 1995./96., 1. rujna, 17. listopada, 1960., 1978., 1980., 1983., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1995., 1996., 1997., 2010., 2011..
AJ Auxerre
Association de la Jeunesse Auxerroise ili skarćeno Auxerre je francuski nogometni klub iz istoimenog grada koji se natječe u Ligue 1.
Novi!!: Marko Mlinarić i AJ Auxerre · Vidi više »
AS Cannes
Association Sportive de Cannes Football, ili kraće AS Cannes je francuski nogometni klub iz Cannesa.
Novi!!: Marko Mlinarić i AS Cannes · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Marko Mlinarić i Španjolska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Marko Mlinarić i Francuska · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Marko Mlinarić i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
HNK Segesta Sisak
Hrvatski nogometni klub Segesta Sisak je hrvatski nogometni klub iz Siska.
Novi!!: Marko Mlinarić i HNK Segesta Sisak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marko Mlinarić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)
Međunarodna prijateljska nogometna utakmica Hrvatska – Sjedinjene Američke Države 21.
Novi!!: Marko Mlinarić i Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.) · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Marko Mlinarić i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski nogometni kup 1995./96.
Hrvatski nogometni kup 1995./96. bio je peti Hrvatski nogometni kup.
Novi!!: Marko Mlinarić i Hrvatski nogometni kup 1995./96. · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Marko Mlinarić i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Kup maršala Tita
Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Marko Mlinarić i Kup maršala Tita · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Marko Mlinarić i Nogomet · Vidi više »
Nogometna reprezentacija SAD-a
Nogometna reprezentacija SAD-a predstavlja SAD u nogometu i dio je CONCACAF-a. Reprezentacija je sudjelovala na svjetskim prvenstvima 11 puta, a najbolji uspjeh su ostvarili 1930. u Urugvaju kada su došli do polufinala.
Novi!!: Marko Mlinarić i Nogometna reprezentacija SAD-a · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Marko Mlinarić i Nogometne pozicije · Vidi više »
Oviedo
Oviedo (asturski: Uviéu) je glavni grad autonomne zajednice Asturije (Španjolska) i istoimene španjolske pokrajine koja vuče svoje korijene iz 8.
Novi!!: Marko Mlinarić i Oviedo · Vidi više »
Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu u sezoni 1981/82.
Novi!!: Marko Mlinarić i Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82. · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Marko Mlinarić i Sisak · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Marko Mlinarić i Zagreb · Vidi više »
1. HNL 1995./96.
1.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1. HNL 1995./96. · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1. rujna · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Marko Mlinarić i 17. listopada · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1960. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1980. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Marko Mlinarić i 1997. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Marko Mlinarić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Mlinarić i 2011. · Vidi više »
