Brže od pregledniku!
60 odnosi: Abeceda straha (1961.), Štrumpfovi, Balade Petrice Kerempuha, Branko Gavella, Breza (1967.), Događaj (1969.), Domovinski rat, Drugi saziv Hrvatskog sabora, Duga mračna noć (2004.), Film, Franjo Tuđman, Garfield, Glas Koncila, Glumac, Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.), Gruntovčani, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Kazalište, Kuda idu divlje svinje, Mejaši (serija), Miroslav Krleža, Nepokoreni grad (televizijska serija), Nikoletina Bursać (1964.), Novigrad Podravski, Priča iz Hrvatske (1991.), Protest (1967.), Prvi saziv Hrvatskog sabora, Punom parom (televizijska serija), Slučajni život (1969.), Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, Televizija, Tri sata za ljubav (1968.), Zagreb, 11. kolovoza, 12. studenoga, 1932., 1961., 1964., 1965., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1975., 1978., 1979., 1982., ..., 1984., 1986., 1990., 1991., 1992., 1993., 1995., 2004., 2019., 4. rujna. Proširite indeks (10 više) »
Abeceda straha (1961.)
Abeceda straha, hrvatski dugometražni film iz 1961. godine, redatelja Fadila Hadžića.
Novi!!: Martin Sagner i Abeceda straha (1961.) · Vidi više »
Štrumpfovi
Štrumpfovi (fr. les Schtroumpfs, engl. the Smurfs) izmišljena su mala bića plave boje, koja žive u kućama od gljiva po imenu gigagljive negdje u nekoj šumi u Europi.
Novi!!: Martin Sagner i Štrumpfovi · Vidi više »
Balade Petrice Kerempuha
Vanje Radauša, postavljen 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Balade Petrice Kerempuha je zbirka pjesama, nedvojbeno najveći pjesnički ostvaraj Miroslava Krleže, te jedno od najvećih djela hrvatske književnosti, prvi put je objavljena 1936. godine u Ljubljani.
Novi!!: Martin Sagner i Balade Petrice Kerempuha · Vidi više »
Branko Gavella
Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. – Zagreb, 8. travnja 1962.), bio je hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog.
Novi!!: Martin Sagner i Branko Gavella · Vidi više »
Breza (1967.)
Breza je hrvatski cjelovečernji film modernističkog stila pripovijedanja, snimljen 1967. prema Kolarovim novelama Breza i Ženidba Imre Futača.
Novi!!: Martin Sagner i Breza (1967.) · Vidi više »
Događaj (1969.)
Događaj, hrvatski dugometražni film iz 1969. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Događaj (1969.) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Martin Sagner i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi saziv Hrvatskog sabora
Drugi saziv Hrvatskog sabora, odnosno prema tadašnjim ustavnim odredbama saziv Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 1992., a raspušten 20. rujna 1995. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Drugi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Duga mračna noć (2004.)
Duga mračna noć je hrvatski film i serija redatelja Antuna Vrdoljaka iz 2004. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Duga mračna noć (2004.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Martin Sagner i Film · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Martin Sagner i Franjo Tuđman · Vidi više »
Garfield
Garfield može značiti.
Novi!!: Martin Sagner i Garfield · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Martin Sagner i Glas Koncila · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Martin Sagner i Glumac · Vidi više »
Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.)
Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata, hrvatski dugometražni film iz 1968. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.) · Vidi više »
Gruntovčani
Dudek i njegova žena Regica Gruntovčani su hrvatska dramska serija iz 1975. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Gruntovčani · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Martin Sagner i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Martin Sagner i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Martin Sagner i Kazalište · Vidi više »
Kuda idu divlje svinje
Kuda idu divlje svinje je televizijska serija snimljena 1971. Prva je hrvatska igrana serija.
Novi!!: Martin Sagner i Kuda idu divlje svinje · Vidi više »
Mejaši (serija)
Mejaši su crno-bijela dramska serija scenarista Mladena Kerstnera i redatelja Ive Vrbanića iz 1970. Uz Naše malo misto, to je druga u nizu uspješnih serija dijalektalnog karaktera.
Novi!!: Martin Sagner i Mejaši (serija) · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Martin Sagner i Miroslav Krleža · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Martin Sagner i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Nikoletina Bursać (1964.)
Nikoletina Bursać, hrvatski dugometražni film iz 1964. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Nikoletina Bursać (1964.) · Vidi više »
Novigrad Podravski
Novigrad Podravski je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Martin Sagner i Novigrad Podravski · Vidi više »
Priča iz Hrvatske (1991.)
Priča iz Hrvatske, hrvatski dugometražni film iz 1991. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Priča iz Hrvatske (1991.) · Vidi više »
Protest (1967.)
Protest, hrvatski dugometražni film iz 1967. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Protest (1967.) · Vidi više »
Prvi saziv Hrvatskog sabora
Prvi saziv Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 30. svibnja 1990. u Zagrebu nakon prvih višestranačkih izbora održanih u travnju i svibnju.
Novi!!: Martin Sagner i Prvi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Punom parom (televizijska serija)
Punom parom je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 21. svibnja 1978. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Punom parom (televizijska serija) · Vidi više »
Slučajni život (1969.)
Slučajni život, hrvatski dugometražni film iz 1969. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Slučajni život (1969.) · Vidi više »
Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu
Svetište Predragocjene Krvi Kristove je sakralni objekt u Ludbregu u Varaždinskoj županiji nastao temeljem zavjeta Hrvatskog sabora iz 1739. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Martin Sagner i Televizija · Vidi više »
Tri sata za ljubav (1968.)
Tri sata za ljubav, hrvatski dugometražni film iz 1968. godine.
Novi!!: Martin Sagner i Tri sata za ljubav (1968.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Martin Sagner i Zagreb · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Martin Sagner i 11. kolovoza · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Martin Sagner i 12. studenoga · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1932. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1961. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Martin Sagner i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1979. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Martin Sagner i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Martin Sagner i 1995. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Martin Sagner i 2004. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Martin Sagner i 2019. · Vidi više »
4. rujna
4.
Novi!!: Martin Sagner i 4. rujna · Vidi više »
