Brže od pregledniku!
15 odnosi: Autobiografija, Čehoslovačka, Dallas, Teksas, NCAA, Olimpijske igre, Piešťany, Plivanje, Slovačka, Svjetska prvenstva u vodenim športovima, Svjetsko prvenstvo u plivanju 1998., Svjetsko prvenstvo u plivanju 2003., Sydney, XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., 16. siječnja, 1976..
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Novi!!: Martina Moravcová i Autobiografija · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Martina Moravcová i Čehoslovačka · Vidi više »
Dallas, Teksas
Dallas je grad u američkoj saveznoj državi Teksasu.
Novi!!: Martina Moravcová i Dallas, Teksas · Vidi više »
NCAA
Logo NCAA lige NCAA (National Collegiate Athletic Association, hrv. Nacionalna sveučilišna atletska udruga) je neprofitna organizacija koja upravlja američkim sveučilištima (njih 1281), konferencijama i organizacijama.
Novi!!: Martina Moravcová i NCAA · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Martina Moravcová i Olimpijske igre · Vidi više »
Piešťany
Piešťany (njem. Pistyan, mađ. Pöstyén, polj. Pieszczany) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Piešťany.
Novi!!: Martina Moravcová i Piešťany · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: Martina Moravcová i Plivanje · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Martina Moravcová i Slovačka · Vidi više »
Svjetska prvenstva u vodenim športovima
Svjetska prvenstva u vodenim športovima organiziraju se od 1973. godine pod pokroviteljstvom Međunarodne plivačke federacije (FINA).
Novi!!: Martina Moravcová i Svjetska prvenstva u vodenim športovima · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u plivanju 1998.
Svjetsko prvenstvo u plivanju 1998. odražano je od 8. do 17. siječnja 1998. godine u australskom gradu Perthu kao jedan od dijelova VIII. svjetskog prvenstva u vodenim sportovima.
Novi!!: Martina Moravcová i Svjetsko prvenstvo u plivanju 1998. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u plivanju 2003.
Svjetsko prvenstvo u plivanju 2003. održano je od 12. do 27. srpnja 2003. godine u španjolskom gradu Barceloni kao jedan od dijelova X. svjetskog prvenstva u vodenim športovima.
Novi!!: Martina Moravcová i Svjetsko prvenstvo u plivanju 2003. · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Martina Moravcová i Sydney · Vidi više »
XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.
XXVII.
Novi!!: Martina Moravcová i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Martina Moravcová i 16. siječnja · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Martina Moravcová i 1976. · Vidi više »
