Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Mate Baštijan

Indeks Mate Baštijan

Mate Baštijan (Bastian) (Gornji Jugi kraj Kastva, 3. rujna 1828. – Trst, 25. studenog 1885.), hrvatski književnik, svećenik i političar.

18 odnosi: Budnica, Dinko Vitezić, Drama, Elegija, Hrvatska, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski narodni preporod u Istri, Ivan Baštijan, Juraj Dobrila, Kastav, Naša sloga, Neven, Poezija, Trst, 1828., 1885., 25. studenoga, 3. rujna.

Budnica

Budnice su domoljubne pjesme namijenjene buđenju nacionalnih osjećaja.

Novi!!: Mate Baštijan i Budnica · Vidi više »

Dinko Vitezić

Dinko Vitezić (Vrbnik na Krku, 24. srpnja 1822. – Krk, 25. prosinca 1904.), hrvatski narodni preporoditelj istarskih Hrvata.

Novi!!: Mate Baštijan i Dinko Vitezić · Vidi više »

Drama

Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Novi!!: Mate Baštijan i Drama · Vidi više »

Elegija

Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).

Novi!!: Mate Baštijan i Elegija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Mate Baštijan i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Mate Baštijan i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod u Istri

Matice hrvatske, tiskano 1880. u Trstu, Tiskarnica sinovah K. Amati. Hrvatski narodni preporod u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka 20. stoljeća.

Novi!!: Mate Baštijan i Hrvatski narodni preporod u Istri · Vidi više »

Ivan Baštijan

Ivan Baštijan (Bastian) (Gornji Jugi kraj Kastva, 3. rujna 1828. – Trst, 11. ožujka 1886.), hrvatski samouki slikar, kulturni i prosvjetni djelatnik.

Novi!!: Mate Baštijan i Ivan Baštijan · Vidi više »

Juraj Dobrila

Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.

Novi!!: Mate Baštijan i Juraj Dobrila · Vidi više »

Kastav

Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.

Novi!!: Mate Baštijan i Kastav · Vidi više »

Naša sloga

Naša sloga, prve novine u Istri na hrvatskom jeziku; počele su izlaziti u Trstu 1.

Novi!!: Mate Baštijan i Naša sloga · Vidi više »

Neven

Neven (zimorod, lat. Calendula), biljni rod iz porodice glavočika (Asteraceae).

Novi!!: Mate Baštijan i Neven · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Mate Baštijan i Poezija · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Mate Baštijan i Trst · Vidi više »

1828.

Bez opisa.

Novi!!: Mate Baštijan i 1828. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Mate Baštijan i 1885. · Vidi više »

25. studenoga

25.

Novi!!: Mate Baštijan i 25. studenoga · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: Mate Baštijan i 3. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Mate Bastian, Matko Baštijan.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »