Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Matematička analiza

Indeks Matematička analiza

Matematička analiza, grana je matematike koja se bavi zasnivanjem i tehnikama diferencijalnog i integralnog računa, te drugih primjera korištenja limesa (granične vrijednosti ili prijelaza) kao što je teorija (beskonačnih) redova, beskonačnih produkata, razvoja analitičkih funkcija u red, analitičkim produljenjem, varijacijskim računom i slično.

20 odnosi: Alain Connes, Algebarska geometrija, Diferencijalni račun, Funkcija (matematika), Funkcija (razdvojba), Grupa (matematika), Hrvatska enciklopedija (LZMK), Integral, Limes, Matematička fizika, Matematika, Neprekidnost funkcije, Nestandardna analiza, Prirodne znanosti, Red (matematika), Simetrija, Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori, Teorija kategorija, Titranje, Val.

Alain Connes

'''Alain Connes''' Alain Connes (Draguignan kod Cannesa, 1. travnja 1947.), francuski matematičar, dobitnik Fieldsove medalje 1982., profesor na institutu IHÉS u Bures-sur-Yvetteu i profesor na Collège de France.

Novi!!: Matematička analiza i Alain Connes · Vidi više »

Algebarska geometrija

Algebarska geometrija je grana matematike koja razvija geometrijsko pojmovlje i geometrijske metode u izučavanju algebarskih struktura, a posebno (unitalnih) komutativnih asocijativnih algebri.

Novi!!: Matematička analiza i Algebarska geometrija · Vidi više »

Diferencijalni račun

Graf funkcije, označen crnom bojom, i tangenta funkcije, označena crvenom bojom. Nagib tangente linije jednak je derivaciji funkcije na označenom mjestu. Diferencijalni račun je područje unutar matematičke analize koja se bavi derivacijama i diferencijalima.

Novi!!: Matematička analiza i Diferencijalni račun · Vidi više »

Funkcija (matematika)

Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje članova jednog skupa (domena) u drugi (kodomena).

Novi!!: Matematička analiza i Funkcija (matematika) · Vidi više »

Funkcija (razdvojba)

Funkcija, prema latinskom functio: izvedba, izvršenje, može imati sljedeća značenja.

Novi!!: Matematička analiza i Funkcija (razdvojba) · Vidi više »

Grupa (matematika)

Ova slika ilustrira kako sati na satnom prikazu oblikuju grupu. U apstraktnoј algebri, grupa јe skup s binarnom operaciјom koјi zadovoljava određene aksiome, navedene dolje.

Novi!!: Matematička analiza i Grupa (matematika) · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Matematička analiza i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Integral

Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.

Novi!!: Matematička analiza i Integral · Vidi više »

Limes

* Limes (matematika).

Novi!!: Matematička analiza i Limes · Vidi više »

Matematička fizika

Matematička fizika je znanstvena grana na granici između matematike i fizike.

Novi!!: Matematička analiza i Matematička fizika · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Matematička analiza i Matematika · Vidi više »

Neprekidnost funkcije

U matematičkoj analizi, funkcija se naziva neprekidnom ili neprekinutom u točki ako se njezina vrijednost u toj točki može aproksimirati kada se sama točka aproksimira nekim brojem.

Novi!!: Matematička analiza i Neprekidnost funkcije · Vidi više »

Nestandardna analiza

Nestandardna analiza je u matematici nekonvencionalni pristup rigoroznom zasnivanju infinitezimalnog računa kojeg je uveo Abraham Robinson sredinom 20-og stoljeća.

Novi!!: Matematička analiza i Nestandardna analiza · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Matematička analiza i Prirodne znanosti · Vidi više »

Red (matematika)

Pojednostavljeno govoreći, red je suma beskonačno mnogo članova nekog niza (a_n)_, tj.

Novi!!: Matematička analiza i Red (matematika) · Vidi više »

Simetrija

Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.

Novi!!: Matematička analiza i Simetrija · Vidi više »

Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori

U prikazanoj posmičnoj transformaciji plava strelica ostaje na mjestu, dok crvena strelica mijenja smjer. Plava strelica je svojstveni vektor preslikavanja; budući da je duljina vektora nepromijenjena, vlastita vrijednost je 1. U linearnoj algebri, svojstveni vektor ili vlastiti vektor linearnog operatora vektor je koji se u transformaciji mijenja samo za skalarni faktor koji se zove svojstvena ili vlastita vrijednost operatora pridružena tom svojstvenom vektoru.

Novi!!: Matematička analiza i Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori · Vidi više »

Teorija kategorija

Teorija kategorija je grana matematike koja formalizira zajednice matematičkih struktura u obliku označenih usmjerenih grafova zvanima kategorijama.

Novi!!: Matematička analiza i Teorija kategorija · Vidi više »

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Novi!!: Matematička analiza i Titranje · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Matematička analiza i Val · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »