Brže od pregledniku!
151 odnosi: Albert II. Habsburgovac, Austrija, Autoritet, Šleska, Češka, Ban, Beč, Beograd, Bibliotheca Corviniana, Blaž Podmanicki, Božić, Bosna, Bosna (rijeka), Budim, Celjski grofovi, Cetina, Cluj-Napoca, Dalmacija, Drina, Feliks Petančić, Feudalizam, Financije, Frankapani, Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva, Gavran, Grof, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko plemstvo, Hrvatsko-ugarska opsada Jajca 1463., Humanizam, Husiti, Istanbul, Ivan Duknović, Ivan VII. Frankapan, Ivan Vitez od Sredne, Ivaniš Korvin, Jajačka banovina, Janko Hunjadi, Janus Pannonius, Kalist III., Katoličanstvo, Književnost, Kranjska, Krbava, ..., Križari, Krivovjerje, Krk, Kruna sv. Stjepana, Kultura, Ladislav Hunjadi, Ladislav V. Posmrtni, Latinski jezik, Lika, Likovna umjetnost, Lipanj, Lužica, Mađari, Mađarski jezik, Majevica, Mehmed II., Mletačka Republika, Moravska, Neretva, Nikola V., Njemački kancelar, Osmansko Carstvo, Papa, Pavao Špirančić, Pavao II., Personalna unija, Pio II., Plemstvo, Počitelj (Čapljina, BiH), Poljski jezik, Popis čeških vladara, Porez, Prag, Pravo, Prijestolje, Prijestolonasljednik, Princ, Regent, Renesansa, Rimsko-njemački car, Rumunjski jezik, Sarajevo, Sava, Senj, Senjska kapetanija, Slavonija, Slovački jezik, Slovenski jezik, Srebrenička banovina, Srebrenik, Srednja Europa, Srpski jezik, Stjepan Tomaš Kotromanić, Stjepan Vukčić Kosača, Sultan, Svećenstvo, Transilvanija, Trgovina, Trsat, Turci, Tvrđava Klis, Ulrik II. Celjski, Umjetnost, Venecija, Višegrad, Vinodol, Vladislav II. Jagelović, Vojna krajina, Vojvoda, Vranski priorat, Vrbas, Zakon, 1439., 1443., 1452., 1453., 1454., 1455., 1456., 1457., 1458., 1463., 1464., 1465., 1467., 1469., 1471., 1472., 1477., 1479., 1480., 1485., 1486., 1487., 1490., 15. stoljeće, 23. veljače, 24. srpnja, 29. ožujka, 29. travnja, 6. travnja. Proširite indeks (101 više) »
Albert II. Habsburgovac
Albert II. Habsburgovac (anonimna slika iz 16. stoljeća) Albert II.
Novi!!: Matija Korvin i Albert II. Habsburgovac · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Matija Korvin i Austrija · Vidi više »
Autoritet
Autoritet u najširem smislu označava društveni položaj što se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi.
Novi!!: Matija Korvin i Autoritet · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Matija Korvin i Šleska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Matija Korvin i Češka · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Matija Korvin i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Matija Korvin i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Matija Korvin i Beograd · Vidi više »
Bibliotheca Corviniana
Bibliotheca Corviniana, je jedna od najvećih biblioteka iz doba renesanse.
Novi!!: Matija Korvin i Bibliotheca Corviniana · Vidi više »
Blaž Podmanicki
spomenika Matiji Korvinu. Blaž Podmanicki, Blaž Mađar (Magjar) (mađ. Magyar Balázs, lat. Blasius Magyar) (u. Košice, 1490.), hrvatsko-ugarski vojni zapovjednik i visoki hrvatski državni dužnosnik.
Novi!!: Matija Korvin i Blaž Podmanicki · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Matija Korvin i Božić · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Matija Korvin i Bosna · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Matija Korvin i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Matija Korvin i Budim · Vidi više »
Celjski grofovi
Grb grofova Celjskih Celjski grofovi (njem. Grafen von Cilli, slov. Celjski grofje, mađ.: Cillei grófok), velikaška dinastička obitelj.
Novi!!: Matija Korvin i Celjski grofovi · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Matija Korvin i Cetina · Vidi više »
Cluj-Napoca
Cluj-Napoca (mađ. Kolozsvár, njem. Klausenburg, srednjovj. lat. Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj.
Novi!!: Matija Korvin i Cluj-Napoca · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Matija Korvin i Dalmacija · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Matija Korvin i Drina · Vidi više »
Feliks Petančić
Feliks Petančić (oko 1455. – nakon 1517.), hrvatski humanist, turkolog, diplomat i minijaturist; bio je u službi Matijaša Korvina i Vladislava II. Jagelovića.
Novi!!: Matija Korvin i Feliks Petančić · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Matija Korvin i Feudalizam · Vidi više »
Financije
Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.
Novi!!: Matija Korvin i Financije · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Matija Korvin i Frankapani · Vidi više »
Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik III. (Innsbruck, 21. rujna 1415. – Linz, 19. kolovoza 1493.), car Svetog Rimskog Carstva (1452. – 1493.), austrijski nadvojvoda (kao Fridrik V., 1424. – 1493.) i kralj Njemačke (kao Fridrik IV., 1440. – 1493.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Matija Korvin i Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Gavran
Gavran (obični gavran, lat. Corvus corax) je vrsta ptica iz porodice vrana.
Novi!!: Matija Korvin i Gavran · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Matija Korvin i Grof · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Matija Korvin i Hercegovina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska opsada Jajca 1463.
Hrvatsko-ugarska opsada Jajca 1463., oružani sukob kojim je hrvatsko-ugarska vojska uspješno vratila nadzor nad Jajačkom tvrđavom i njezinim podgrađem, nakon što su je Turci nešto ranije u lipnju iste, 1463. godine osvojili, srušivši istodobno srednjovjekovno Bosansko Kraljevstvo.
Novi!!: Matija Korvin i Hrvatsko-ugarska opsada Jajca 1463. · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Matija Korvin i Humanizam · Vidi više »
Husiti
Spaljivanje Jana Husa prikaz na Jenskom kodeksu Husiti (češki: Husité ili Kališníci) su bili pripadnici predprotestantskog radikalnog reformističke pokreta vođeni učenjima češkog reformatora Jana Husa, najpoznatijeg predstavnika Češke reformacije.
Novi!!: Matija Korvin i Husiti · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Matija Korvin i Istanbul · Vidi više »
Ivan Duknović
Ivan Duknović (Ioannes Dalmata, Giovanni da Trau), (Vinišće, oko 1440. — poslije 1509.), hrvatski kipar.
Novi!!: Matija Korvin i Ivan Duknović · Vidi više »
Ivan VII. Frankapan
Ivan VII.
Novi!!: Matija Korvin i Ivan VII. Frankapan · Vidi više »
Ivan Vitez od Sredne
Kip Ivana Viteza od Sredne u Ostrogonu Ivan Vitez od Sredne (Sredna, pokraj Križevaca, 1405. ili 1408. – Ostrogon, 1472.) (madžarski: Vitéz János) jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas, diplomat, latinist, matematičar, astrolog i astronom.
Novi!!: Matija Korvin i Ivan Vitez od Sredne · Vidi više »
Ivaniš Korvin
Ivaniš Korvin u dječačkoj dobi (1486.) Ivaniš Korvin (Wroclaw, 2. travnja 1473. – Krapina, 12. listopada 1504.), ugarski velikaš, slavonski herceg (1490. – 1494.) i hrvatski ban ("dalmatinsko-hrvatski i slavonski") 1495. – 1498. i 1499. – 1504.
Novi!!: Matija Korvin i Ivaniš Korvin · Vidi više »
Jajačka banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Jajačka banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Matija Korvin i Jajačka banovina · Vidi više »
Janko Hunjadi
Janko Hunjadi, drvorez iz „Ugarskog ljetopisa“ (''Chronica Hungarorum''), Brno, 1488. husita, crtež iz Ljetopisa Johannesa Thurocza Bitka kod Varne (1444.), prikaz u ''Poljskoj kronici'' iz 1564. godine. Hunjadi u ljetopisu Johanna Thurocza (drvorez) Grb Janka Hunjadija s gavranima i lavovima Kamen u Kalemegdanskom parku u Beogradu, na mjestu gde su kršćanske snage pobijedile Turke Bitka kod Beograda. Janko Hunjadi, grof Bistrički (mađ. Hunyadi János; rum. Iancu/Ioan de Hunedoara; lat. Ioannes Corvinus; 1387. – Zemun, 11. kolovoza 1456.), bio je tamiški župan, severinski ban, vojvoda Erdelja (od 1441.), kapetan Beograda (1444. – 1446.) i regent (1446. – 1453.) Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.
Novi!!: Matija Korvin i Janko Hunjadi · Vidi više »
Janus Pannonius
Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.
Novi!!: Matija Korvin i Janus Pannonius · Vidi više »
Kalist III.
Kalist III. (31. prosinca 1378., Xativa - 6. kolovoza 1458., Rim),Hrvatska enciklopedija: papa od 8. travnja 1455. do 6. kolovoza 1458. godine.
Novi!!: Matija Korvin i Kalist III. · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Matija Korvin i Katoličanstvo · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Matija Korvin i Književnost · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Matija Korvin i Kranjska · Vidi više »
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Novi!!: Matija Korvin i Krbava · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Matija Korvin i Križari · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Matija Korvin i Krivovjerje · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Matija Korvin i Krk · Vidi više »
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Novi!!: Matija Korvin i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Matija Korvin i Kultura · Vidi više »
Ladislav Hunjadi
Ladislav Hunjadi Ladislav Hunjadi (mađ. Hunyadi László) (1431. – Budim, 16. ožujka 1457.), ugarski velikaš i državnik rumunjskog podrijetla.
Novi!!: Matija Korvin i Ladislav Hunjadi · Vidi više »
Ladislav V. Posmrtni
Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj Ladislav V. Posmrtni (Komarno, 22. veljače 1440. – Prag, 23. studenog 1457.; mađarski: László Postumus, češki: Ladislav Pohrobek) još kao dječak postao je ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem.
Novi!!: Matija Korvin i Ladislav V. Posmrtni · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Matija Korvin i Latinski jezik · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Matija Korvin i Lika · Vidi više »
Likovna umjetnost
Vincent van Gogh, '''Autoportret''', 1889., ulje na platnu, Muzej d'Orsay, Pariz. Van Gogh je bio jedan od najosobnijih slikara. Likovna umjetnost (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) je umjetnost koja kao oblik komuniciranja koristi likovni jezik.
Novi!!: Matija Korvin i Likovna umjetnost · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Matija Korvin i Lipanj · Vidi više »
Lužica
Lužica (gornjolužičkosrpski: Łužica, donjolužičkosrpski: Łužyca, njemački: Lausitz, poljski: Łużyce, češki: Lužice) povijesna je regija u središnjoj Europi.
Novi!!: Matija Korvin i Lužica · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Matija Korvin i Mađari · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Matija Korvin i Mađarski jezik · Vidi više »
Majevica
Majevica je niska planina u sjeverno-istočnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Matija Korvin i Majevica · Vidi više »
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Matija Korvin i Mehmed II. · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Matija Korvin i Mletačka Republika · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Matija Korvin i Moravska · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Matija Korvin i Neretva · Vidi više »
Nikola V.
Nikola V., pravo ime Tommaso Parentucelli, (15. studenoga 1397., Sarzana - 24. ožujka 1455., Rim) bio je papa od 1447. do 1455.
Novi!!: Matija Korvin i Nikola V. · Vidi više »
Njemački kancelar
Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.
Novi!!: Matija Korvin i Njemački kancelar · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Matija Korvin i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Matija Korvin i Papa · Vidi više »
Pavao Špirančić
Pavao Špirančić, također Sperančić s pridjevkom Horvat (lat. Paulus Speranchich) (?, prva polovica 15. stoljeća – ?, oko 1463.), hrvatsko-dalmatinski ban od 1459. do 1463.
Novi!!: Matija Korvin i Pavao Špirančić · Vidi više »
Pavao II.
Pavao II., papa od 30. kolovoza 1464. do 26. srpnja 1471. godine.
Novi!!: Matija Korvin i Pavao II. · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Matija Korvin i Personalna unija · Vidi više »
Pio II.
Pio II., (18. listopada 1405., Corsignano, danas Pienza – 14. kolovoza 1464., Ancona) papa od 19. kolovoza 1458. do 14. kolovoza 1464. godine.
Novi!!: Matija Korvin i Pio II. · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Matija Korvin i Plemstvo · Vidi više »
Počitelj (Čapljina, BiH)
Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Matija Korvin i Počitelj (Čapljina, BiH) · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Matija Korvin i Poljski jezik · Vidi više »
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Novi!!: Matija Korvin i Popis čeških vladara · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Matija Korvin i Porez · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Matija Korvin i Prag · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Matija Korvin i Pravo · Vidi više »
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Novi!!: Matija Korvin i Prijestolje · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Matija Korvin i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Princ
Princ je titula za mušku osobu, muški ekvivalent tituli princeza.
Novi!!: Matija Korvin i Princ · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Matija Korvin i Regent · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Matija Korvin i Renesansa · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Matija Korvin i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Matija Korvin i Rumunjski jezik · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Matija Korvin i Sarajevo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Matija Korvin i Sava · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Matija Korvin i Senj · Vidi više »
Senjska kapetanija
Senjska kapetanija, vojno područje koje je 1469. godine osnovao hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin (1458. – 1490.) za obranu od osmanskih i mletačkih osvajanja.
Novi!!: Matija Korvin i Senjska kapetanija · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Matija Korvin i Slavonija · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Matija Korvin i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Matija Korvin i Slovenski jezik · Vidi više »
Srebrenička banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Srebrenička (Srebrnička) banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Matija Korvin i Srebrenička banovina · Vidi više »
Srebrenik
Srebrenik je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Matija Korvin i Srebrenik · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Matija Korvin i Srednja Europa · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Matija Korvin i Srpski jezik · Vidi više »
Stjepan Tomaš Kotromanić
Stjepan Tomaš Kotromanić, poznat i kao Stipan Tomaš Ostojić (1411. – 1461.), prvi legalni bosanski kralj od 1444.
Novi!!: Matija Korvin i Stjepan Tomaš Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Matija Korvin i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Matija Korvin i Sultan · Vidi više »
Svećenstvo
Katolički svećenici u Rimu Svećenstvo (ponekad i svećeništvo) ---- Izvori.
Novi!!: Matija Korvin i Svećenstvo · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Matija Korvin i Transilvanija · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Matija Korvin i Trgovina · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Matija Korvin i Trsat · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Matija Korvin i Turci · Vidi više »
Tvrđava Klis
Tvrđava Klis jedan je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Nalazi se na strateški važnoj poziciji u istoimenom mjestu Klis u Splitsko-damatinskoj županiji, smještena je na prijevoju između Kozjaka sa zapadne strane i Mosora s istočne strane.
Novi!!: Matija Korvin i Tvrđava Klis · Vidi više »
Ulrik II. Celjski
Portret Ulrika II. Celjskog Ulrik II.
Novi!!: Matija Korvin i Ulrik II. Celjski · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Matija Korvin i Umjetnost · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Matija Korvin i Venecija · Vidi više »
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Matija Korvin i Višegrad · Vidi više »
Vinodol
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).
Novi!!: Matija Korvin i Vinodol · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović
Zemljovid Hrvatske u doba Vladislavove vladavine Vladislav II.
Novi!!: Matija Korvin i Vladislav II. Jagelović · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Matija Korvin i Vojna krajina · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Matija Korvin i Vojvoda · Vidi više »
Vranski priorat
Vranski priorat ili priorat vranski (lat. prioratus Auranae, mađarski vránai perjelség) je bio naziv organizacije vitezova templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području.
Novi!!: Matija Korvin i Vranski priorat · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Matija Korvin i Vrbas · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Matija Korvin i Zakon · Vidi više »
1439.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1439. · Vidi više »
1443.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1443. · Vidi više »
1452.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1452. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1453. · Vidi više »
1454.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1454. · Vidi više »
1455.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1455. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1456. · Vidi više »
1457.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1457. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1458. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1463. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1464. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1465. · Vidi više »
1467.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1467. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1469. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1471. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1472. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1477. · Vidi više »
1479.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1479. · Vidi više »
1480.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1480. · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1485. · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1486. · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1487. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 1490. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Matija Korvin i 15. stoljeće · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Matija Korvin i 23. veljače · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: Matija Korvin i 24. srpnja · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Matija Korvin i 29. ožujka · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Matija Korvin i 29. travnja · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Matija Korvin i 6. travnja · Vidi više »
